{"book":{"id":19525,"title":"TOLERANTNOST ISLAMA","slug":"tolerantnost-islama","image":"\/uploads\/books\/images\/2018\/5\/ease-and-tolerance-two-beautiful-intrinsic-qualities-of-islam-4.jpg","hint":"

TOLERANTNOST ISLAMA<\/span><\/p>","arabic_notes":null,"book_text":"

TOLERANTNOST ISLAMA<\/a><\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

\u0633\u0645\u0627\u062d\u0629 \u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645 \u0628\u0627\u0644\u0644\u063a\u0629 \u0627\u0644\u0628\u0648\u0633\u0646\u0648\u064a\u0629<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

Abd Ar-Rah<\/u>man bin Abd Al-Kerim Aš-Ših<\/u>a<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

\u062f.<\/span> \u0639\u0628\u062f \u0627\u0644\u0631\u062d\u0645\u0646 \u0628\u0646 \u0639\u0628\u062f \u0627\u0644\u0643\u0631\u064a\u0645 \u0627\u0644\u0634\u064a\u062d\u0629<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

Prijevod: <\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

EUROPEAN ISLAMIC RESEARCH CENTER (EIRC)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

\u0627\u0644\u0645\u0631\u0643\u0632 \u0627\u0644\u0623\u0648\u0631\u0648\u0628\u064a \u0644\u0644\u062f\u0631\u0627\u0633\u0627\u062a \u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645\u064a\u0629<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

& Mustafa Gološ<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

Revizija:<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

Faris Dautovi\u0107<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

WWW.ISLAMLAND.COM<\/span><\/em><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/em><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

U IME ALLAHA, MILOSTIVOG, SAMILOSNOG<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu, neka je salevat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe. <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U vrijeme kada se islam uveliko optu\u017euje za terorizam i pripisuje mu se ono što zapravo nije od njega s ciljem da bi se bje\u017ealo od njega – sve to je još više prouzrokovalo prihvatanje islama i u medijima su se pojavile optu\u017ebe i nejasno\u0107e koje nemaju osnove niti \u010dinjeni\u010dnih dokaza, ve\u0107 su to samo neka li\u010dna tuma\u010denja usmjerena protiv islama i njegovih sljedbenika. Direktor islamskog kulturno-nau\u010dnog centra u Braunšvajgu (Njema\u010dka) Muhammed Sejfud-din je zatra\u017eio od mene da napišem jednu sa\u017eetu risalu (knjigu) koja pojašnjava tolerantnost islama, i nakon Allaha njemu pripadaju zasluge što je ova knjiga objavljena. Puno me je za\u010dudila ova pojava (optu\u017ebi na ra\u010dun islama), naro\u010dito u Njema\u010dkoj, jer, otvoreno moram re\u0107i da su njemci dobar narod i što ih više upoznajem ta njihova (dobrota se pove\u0107ava). Ovakav stav prema njema\u010dkom narodu umnogome poti\u010de otkako sam imao priliku da radim sa velikim brojem njemaca koji dolaze u moj grad radi posla ili trgovine. Ovo lijepo mišljenje o njima se odnosi tako\u0111er i na njihovu vladu, jer dobar narod ne mo\u017ee izabrati osim dobre vo\u0111e. Tako\u0111er, zbog korektnog stava njema\u010dke vlade prema mnogim doga\u0111ajima na me\u0111unarodnoj sceni \u010destitam njema\u010dkom narodu na ovakvoj vladi, a i njema\u010dkoj vladi \u010destitam na ovakvom narodu. Govorim li\u010dno, u svoje ime, volim Njema\u010dku i \u017eelim joj svako dobro, prosperitet i napredak. \u017delim da ih uvjerim da islam svima \u017eeli ljubav, naklonost, mir i spas. Ovo je ono sa \u010dime \u0107e se upoznati \u010ditaju\u0107i ovu knjigu. O\u010dekujem, kako od njihove vlade tako i od naroda, da ozbiljno razmisle o podršci ispravnom islamu i \u010dinjenju svega onoga što \u0107e omogu\u0107iti da islam bude dostupan ljudima. Ovo je ono što o\u010dekujem od njih shodno lijepom mišljenju o njima, jer \u0107e ovim dobro\u010dinstvom riješiti i popraviti mnoge probleme sa kojima se susre\u0107e savremena cvilizacija kao što su narkomanija i drugi poroci, neposlušnost i dezintegracija zatvorenika itd. Oporavi\u0107e svoju ekonomiju izgradnjom sistema koji ne zna za finansijski kolaps i destruktivne ekonomske promjene s kojima se danas svijet suo\u010dava. Dovoljan dokaz tome je poziv velikog broja dr\u017eava na izgradnju i uspostavljanje islamskog ekonomskog sistema, a s politi\u010dkog aspekta gledano pridobi\u0107e simpatije i naklonost muslimana, kojih ima 1,57 milijardi, što \u010dini \u010detvrtinu svjetske populacije, i Njema\u010dka \u0107e time posti\u0107i veoma dobre i korisne saveze sa 90% islamskih zemalja. Mi ne pori\u010demo da u Njema\u010dkoj ima muslimana koji svojim pogrešnim prakticiranjem škode islamu namjerno ili nenamjerno, ali je pravedno i korektno konstatovati da islam nema ništa sa pogrešnim interpretiranjem islamske vjere od strane nekih njegovih sljedbenika koji se razilaze i odudaraju od ispravnog islama. Na kraju, Njema\u010dka i njen narod su mi zaista dragi, a dokaz tome je moja velika saradnja i brz odgovor na zahtjev šejha Muhammeda Sejfud-dina. \u010cestitam Njema\u010dkoj što ima jednog ovakvog \u010dovjeka kakav je šejh Muhammed Sejfud-din, koji je umjeren u svom misionarstvu, iskren u svojim idejama i pravcu koji slijedi, jasan i otvoren u svojim ciljevima, lojalan svojoj zemlji i njenim stanovnicima. Mi ga takvim smatramo, a Allah nad svim bdi i ra\u010dune svodi.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

U IME ALLAHA, MILOSTIVOG, SAMILOSNOG<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/strong>Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu, neka je salevat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Neki od uzroka koji su pomogli širenje islama i njegovo prihvatanje od strane nemuslimana je to što je lahko shvatiti njegova u\u010denja, tolerantnost islama u me\u0111uljudskim odnosima, kao i to što se ne suprotstavlja i ne sukobljava sa zdravom fitrom (prirodom) sa kojom je Allah stvorio ljude. Štaviše, islam jasno i otvoreno poziva da se toj zdravoj prirodi udovolji i da joj se ne suprotstavlja kako je to pojasnio Uzvišeni Allah u Svom govoru:<\/span> “<\/span><\/span><\/strong>Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, vjeri, djelu Allahovu, prema kojoj je On ljude na\u010dinio – ne treba se mijenjati Allahova vjera, jer to je prava vjera, ali ve\u0107ina ljudi to ne zna”<\/span><\/span><\/strong> . (Ar-Rum 30)<\/span><\/span><\/strong> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Mo\u017eda \u0107emo to najbolje pojasniti na primjeru seksualnog nagona prema kojem islam nema nikakvu averziju, niti ga zabranjuje, ve\u0107 ga pospješuje i nare\u0111uje da mu se što prije udovolji, pa ka\u017ee Allah Uzvišeni: “Udavajte neudate i \u017eenite neo\u017eenjene, i \u010destite robove i robinje svoje; ako su siromašni, Allah \u0107e im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.” (An-Nur 32)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 I Allahov Poslanik,<\/span> a.s., podsti\u010de na udovoljenje seksualnom nagonu, pa ka\u017ee: “O skupino mladi\u0107a, ko od vas ima mogu\u0107nosti da se \u017eeni neka se \u017eeni, jer je to garancija za \u010duvanje pogleda (obaranje pogleda – negledanje u ono što je haram) i stidnih mjesta (\u010duvanje od bluda), a ko ne mo\u017ee neka posti, jer mu je to zaštita (zaštita od \u010dinjenja i upadanja u blud)”. (Buhari)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Me\u0111utim, islam nije dozvolio da se seksualnom nagonu udovoljava bez uslova i kontrole, ve\u0107 je uredio i objasnio ispravan put i zdrav na\u010din kako mu udovoljiti, pa je propisao brak koji je predvi\u0111en za to. Brakom se posti\u017ee smiraj kojem svako od nas te\u017ei, ljubav na kojoj opstaje bra\u010dna zajednica, a sve to daje potomstvo koje smiruje i uspokoji supru\u017enike na jedan legalan na\u010din u okviru svete veze kako to pojašnjava Uzvišeni Allah u Svom govoru: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>I jedan od dokaza Njegovih je to što za vas, od vrste vaše, stvara \u017eene da se uz njih smirite, i što izme\u0111u vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju”. (Ar-Rum 21)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Svaki drugi na\u010din udovoljenja ovom nagonu Allah je u\u010dinio zabranjenim i upozorio je na njega jer izaziva pojavu i širenje bolesti, prekidanje potomstva, ra\u0111anje djece iz bluda, nestabilnog i nemirnog duševnog stanja, ogor\u010denih na \u010ditavo društvo. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: <\/span>“I što dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ru\u017ean put!” (Al-Isra’ 32)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Va\u017eno je napomenuti da u slu\u010daju netrpeljivosti me\u0111u supru\u017enicima islam dozvoljava i propisuje razvod braka u skladu sa uslovima i pravilima koja štite prava oba supru\u017enika i vodi ra\u010duna o njihovim osje\u0107anjima, jer je cilj islama formiranje sre\u0107ne porodice koja je osnov uspješnog društva u kojem \u0107e svaki pojedinac mo\u0107i slobodno i lagodno da upra\u017enjava svoju vjeru i dunjalu\u010dke poslove i tako postane aktivan i produktivan. Ovako je i sa svim ostalim segmentima ljudske prirode, pa je propisano olakšavanje i fleksibilnost kako se ljudska duša ne bi opteretila onim što ne mo\u017ee podnijeti, bilo da se radi o rije\u010dima ili djelima. U tom smislu posljednja vjera, islam, je ta sa kojom je Allah, neka je slavljen On, zadovoljan da bude vjera svim svjetovima. Onaj ko je prihvati uspje\u0107e i bi\u0107e sretan na ovome svijetu, njegova duša \u0107e biti rastere\u0107ena, a srce smireno. Takvu smirenost ne mo\u017ee osjetiti osim onaj ko \u017eivi u slasti imana (vjerovanja), a o\u010dekuje ga i sre\u0107a na budu\u0107em svijetu uz Allahovu dozvolu, u D\u017eennetu koji je prostran koliko nebesa i zemlja, a pripremljen je za bogobojazne. Onaj kome je Allah iz Svoje mudrosti i pravde zabranio islam, \u017eivje\u0107e teškim i mu\u010dnim \u017eivotom na ovome svijetu, pa \u010dak iako svojom vanjštinom pokazuje da je sretan, a ono što ga \u010deka na budu\u0107em svijetu je još gore i vje\u010dno je. Allaha molimo za oprost i spas. \u010covjek je nesavršen i manjkav pa je zbog te njegove karakteristike islam najjednostavnija i najlakša vjera, a posebno u segmentu Allahovih propisa koji su zasnovani na praštanju i toleranciji. Ta tolerancija i praštanje obuhvataju i va\u017ee za sve propise osim u jednom slu\u010daju, a to je pravo obo\u017eavanja i robovanja, gdje Allah nije zadovoljan da Mu se pripisuje sudrug ni na koji na\u010din, kao što je pojasnio Uzvišeni u svom govoru: “<\/span><\/strong><\/span>Allah ne\u0107e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprosti\u0107e manje grijehove od toga kome On ho\u0107e”.<\/span><\/span><\/strong> <\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam je muslimanu dao izlaz iz svake greške ili grijeha kojeg je po\u010dinio, obra\u0107aju\u0107i se njegovom razumu i lije\u010de\u0107i njegovu zbunjenu psihu i to tako što su vrata pokajanja otvorena pred njim, kako bi ostavio grijeh, a kajanje zbog tog grijeha je u\u010dinio otkupom za njega. Allah je najvelikodušniji i najplemenitiji pa pored oprosta onome ko ostavi grijeh slijedi i nagrada od Allaha budu\u0107i da je on taj grijeh ostavio iz straha prema Allahu i nadaju\u0107i se Njegovoj nagradi. Ima li ve\u0107eg dobro\u010dinstva od ovoga!? Ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Reci: "O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah \u0107e, sigurno, sve grijehe oprostiti”. (Az-Zumar 53)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam je u\u010dinio tevbu (pokajanje) lahkom svakom \u010dovjeku pa u njoj nema ni\u010dega što je teško i naporno. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Onaj ko kakvo zlo u\u010dini ili se prema sebi ogriješi pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – na\u0107i \u0107e da Allah prašta i da je milostiv”. (An-Nisa’ 110)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er ka\u017ee Uzvišeni: “<\/strong><\/span><\/span>On prima pokajanje od robova Svojih i prašta hr\u0111ave postupke i zna šta radite”. (Aš-Šura 25)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam \u010duva ljudski \u017eivot i kad se grijesi i nepokornost ponavljaju, jer je oprost vezan za pokajanje koliko god se grijesi ponavljali, kao što je to pojasnio Allahov poslanik a.s. u svom hadisu: “Šejtan ka\u017ee: – Gospodaru, tako mi Tvoje veli\u010dine, ne\u0107u prestati da zavodim Tvoje robove sa pravoga puta sve dok su im duše u njihovim tijelima. Pa je Gospodar (Allah) rekao: - Tako mi Moje veli\u010dine i uzvišenosti, Ja ne\u0107u prestati da im praštam sve dok me budu molili za oprost.” (Bilje\u017ei ga Ahmed, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u djelu “As-Sahiha 104)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er, islam je propisao oprost za svaki grijeh kojeg \u010dovjek po\u010dini pod prisilom, greškom, ili iz zaborava, ako bude nehoti\u010dno i ako ne bude ustrajao na njemu. Ka\u017ee Allahov poslanik a.s.: “Doista \u0107e Allah mom ummetu pre\u0107i (u drugom rivajetu – oprostiti mom ummetu) preko grešaka i onoga što su iz zaborava ili prisile po\u010dinili.” (Bilje\u017ei ga Ibn Mad\u017ee, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Sahihu, Al-Miškat 6284, El-Irva’ 82)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Vrata oprosta u islamu su otvorena u svako vrijeme i u svakom stanju, do posljednjeg trenutka \u017eivota Ademovih sinova, bez ograni\u010denja vremenom i mjestom. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Allah prima pokajanje samo od onih koji u\u010dine kakvo hr\u0111avo djelo samo iz lahkomislenosti, i koji se ubrzo pokaju; njima \u0107e Allah oprostiti. – A Allah sve zna i mudar je. Uzaludno je kajanje onih koji \u010dine hr\u0111ava djela, a koji, kad se nekom od njih pribli\u017ei smrt, govore: "Sad se zaista kajem!", a i onima koji umru kao nevjernici. Njima smo bolnu patnju pripremili.” (An-Nisa’ 17-18)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Allahov poslanik a.s. ka\u017ee: “Allah prima pokajanje svoga roba sve dok mu duša ne do\u0111e do grkljana”. (Bilje\u017ee ga Ahmed, Ibn Hibban, Tirmizi, Ibn Mad\u017ee, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u “Sahihul-d\u017eami’ 1902”)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U islamu nema o\u010dajanja i gubljenja nade u Allahovu milost, jer je islam zatvorio vrata takvom stanju i pojasnio da je gubljenje nade u Allahovu milost od djela nevjernika, pa ka\u017ee Uzvišeni: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>I ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.” (Jusuf 87)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Ovo zato što se oprost zaslu\u017euje Allahovom dobrotom uz pokajanje i tra\u017eenje oprosta kako je pojasnio Allahov poslanik, a.s., u hadisu: “Tako mi Onoga u \u010cijoj je ruci moja duša, kada vi ne biste griješili, Allah bi vas zamijenio s narodom koji bi griješio i molio Allaha za oprost pa bi im On praštao.” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U islamu su otvorena vrata nade, a ostavljanje grijeha i pokajanje zbog njega je ono što Allah voli, zadovoljan je time i raduje se zbog toga. Ovo je ono što podsti\u010de \u010dovjeka da po\u017euri sa pokajanjem, pa ka\u017ee Allahov poslanik a.s.: “<\/span><\/strong><\/span>Allah se više obraduje tevbi Svoga roba, koji se pokaje, prije nego što bi to u\u010dinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i ona mu pobjegne, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo tra\u017eio i, izgubivši nadu da \u0107e je prona\u0107i, legao u hlad jednoga drveta da se odmori, i u takvom stanju o\u010daja, odjedanput, ugledao svoju devu u neposrednoj blizini njegovoj kako mirno stoji, te odmah sko\u010dio i uhvatio je za povodac, i od silne radosti, uzviknuo: "Bo\u017ee moj, Ti si moj rob, a ja sam Tvoj gospodar!", pogrešno se izrazivši od silne radosti.” (Muslim)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 \u010citanjem ove knji\u017eice bi\u0107e ti u potpunosti jasno i spozna\u0107eš mnoge dimenzije tolerantnosti i fleksibilnosti s kojom islam pristupa u svim segmentima \u017eivota, bilo da se radi o pojedincu ili društvu, vjerskim ili ovosvjetskim stvarima.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Zato izdvoj dio svog vremena za prou\u010davanje i upoznavanje islama, a nikako ne sudi o njemu na osnovu postupaka onih muslimana koji su neznalice, pa ako budeš iz ubje\u0111enja zadovoljan njime Allah \u0107e te njemu pribli\u017eiti, a informacije do kojih do\u0111eš \u0107e biti nau\u010dne i spoznajne i predstava o islamu \u0107e ti biti ta\u010dna i jasna, daleko od iskrivljenja i falširanja \u010dinjenica \u010demu pribjegavaju neprijatelji islama. I znaj da sve ono što se kosi sa zdravom prirodom i razumom nije od islama. Zaista je \u010dudno da ljudi idu desno i lijevo tra\u017ee\u0107i vjeru u kojoj \u0107e ostvariti i posti\u0107i sre\u0107u, prihvataju vjere koje zdrav razum, priroda i srce odbijaju, a odbijaju istinsku i pravu vjeru. Uzrok tome je šejtan koji ljudim \u017eeli zabludu i nered pa ih odvra\u0107a od ispravne vjere za koju zna da ako bi je ljudi prihvatili postigli bi sre\u0107u na oba svijeta. Ovo je ono što je šejtan obe\u0107ao da \u0107e \u010diniti kada je istjeran i prognan iz D\u017eenneta. Rekao je Allah Uzvišeni navode\u0107i šejtanove rije\u010di: “<\/span><\/strong><\/span>E tako mi dostojanstva Tvoga" – re\u010de – "sigurno \u0107u ih sve na stranputicu navesti, osim Tvojih me\u0111u njima robova iskrenih!” (Sad 82-83)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Treba znati da je ulazak u islam Allahova blagodat i uputa koju On daje onome kome ho\u0107e od svojih robova, pa ima li neko da bolje od Allaha zna iskrenost nijjeta (namjere) i \u017eelje za spoznajom istine i njenim slije\u0111enjem!? Onome ko je iskren u tra\u017eenju istine Allah olakša put i na\u010din da do\u0111e do nje, pa nastoj da budeš od takvih. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “Oni ti prebacuju što su primili islam. Reci: "Ne prebacujte mi što ste islam primili; naprotiv, Allah je vama milost podario time što vas je u pravu vjeru uputio, ako iskreno govorite.” (Al-Hud\u017eurat 17)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

\"..\/..\/..\/..\/..\/..\/..\/Documents\/MY%20SITES%20&%20PROJECTS\/PROJECTS%20&%20SITES\/ISLAML\" <\/span><\/em><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

WWW.ISLAMLAND.COM<\/span><\/em><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

info@islamland.com<\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

ALLAHU JE PRAVA VJERA JEDINO ISLAM<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam je vjera sa kojom je Allah poslao sve vjerovjesnike po\u010dev od Adema a.s. To je vjera s kojom je Allah zadovoljan da bude vjera svim svjetovima, d\u017einnima i ljudima, jer Allahova je Zemlja i sve što je na njoj. Ka\u017ee Uzvišeni:<\/span> “<\/span><\/span><\/strong>Allahu je prava vjera jedino islam.” (Alu Imran 19)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam je došao s pozivom u monoteizam \u2012 vjerovanje u Allahovu jedno\u0107u, iskreno obo\u017eavanje samo Allaha bez da Mu se širk \u010dini. To je poziv svih vjerovjesnika i poslanika. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “On vam propisuje u vjeri isto ono što je propisao Nuhu i ono što objavljujemo tebi, i ono što smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: "Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!”<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Vjerovjesnici prije Muhammeda, a.s., su bili slati odre\u0111enim narodima i u odre\u0111eno vrijeme, pa kada bi vjerovjesnik nekog naroda umro, a vrijeme bez vjerovjesnika se odu\u017eilo, pojavile bi se devijacije u primjeni vjerozakona s kojim je bio poslan taj vjerovjesnik. Pojavio bi se širk (obo\u017eavanje ne\u010deg drugog mimo Allaha), neprimjenjivanje u\u010denja i principa vjerozakona, nepravda i ugnjetavanje. Allah bi potom poslao drugog vjerovjesnika da obnovi prethodni vjerozakon i poziv u obo\u017eavanje Allaha bez da mu se širk \u010dini. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!” <\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Posljednji od vjerovjesnika i poslanika je bio Muhammed, a.s., kojeg je Allah poslao nakon što neko vrijeme nije bilo poslanika, da bude pe\u010dat svih vjerovjesnika i poslanika, da njegov vjerozakon bude posljednji vjerozakon, da svim svjetovima radosne vijesti donosi i da opominje ljude i d\u017einne, i bijelce i crnce, i arape i nearape podjednako. Rekao je Allah Uzvišeni: “Mi smo te poslali svima ljudima da radosne vijesti donosiš i da opominješ.”<\/span><\/strong><\/span> <\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Neophono je bilo da ova poslanica i vjerozakon sadr\u017ei specifi\u010dnosti u odnosu na prethodne, kako bi bio u skladu sa evolucijom i napretkom društava i kako bi se odnosio na sve ljude bez obzira na razlike u porijeklu, rasi, naciji. Od tih specifi\u010dnosti je i univerzalnost i milost prema cijelom \u010dovje\u010danstvu kako nas je o tome obavijestio naš Gospodar Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.” (Al-Anbija’ 107)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od tih specifi\u010dnosti su savršenost i sveobuhvatnost u zakonodavstvu i propisima koji ure\u0111uju stanje pojedinca i zajednice, kao i odnos sa okolnim zajednicama, kako bi se osigurao opstanak koji im je Allah propisao i kako bi to zakonodavstvo bilo dobro i podesno za svako vrijeme i mjesto sve dok se Allahu ne vrati sve što je na Zemlji. Rekao je Uzvišeni Allah: “Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da \u0107ete vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih – ve\u0107 se bojte Mene. Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Zato je tolerantnost, fleksibilnost i jednostavnost islama ono što duša voli u prihvatanju ubje\u0111enja i vjerovanja. Posebna tolerantnost i širokogrudnost islamske vjere se ogleda u lahko\u0107i i jednostavnosti propisa na polju ibadeta, gdje je svaki propis u skladu sa mogu\u0107nostima i prilikama kako bi ga ljudi lahko primijenili shodno svojim mogu\u0107nostima u svako vrijeme i na svakom mjestu na Zemlji onako kako je to Allah naredio i Njegov poslanik a.s. Ovaj princip i pravac pojašnjavaju rije\u010di Uzvišenog Allaha: “Allah nikoga ne optere\u0107uje preko mogu\u0107nosti njegovih.”<\/span><\/strong>, kao i rije\u010di Poslanika a.s.: “Nemojte me zapitkivati dok vam ja sam ne ka\u017eem. Zaista su oni prije vas propali zbog toga što su puno pitali i razilazili se sa svojim vjerovjesnicima, pa kada vam nešto zabranim to ostavite, a kada vam nešto naredim, uradite onoliko koliko mo\u017eete.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tolerantnost i velikodušnost islama je osnovni stub na kojem se temelji islamsko zakonodavstvo, po\u010dev od najva\u017enijih stvari vjere, kao što je akida (vjerovanje), pa do najsitnijih i to bez optere\u0107ivanja i dodijavanja. Nema pretjerane \u017eestine i strogo\u0107e pa da se oharami ono što je halal, niti pretjeranog popuštanja pa da se ohalali ono što je haram. Ovo iz razloga što je zakonodavstvo objavljeno \u010dovje\u010danstvu na na\u010din da vodi ra\u010duna o osje\u0107anjima i mogu\u0107nostima ljudi, a islamski vjerozakon (šeriat) itekako vodi ra\u010duna o tome budu\u0107i da je islam vjera fitre (zdrave prirode) koja se ne sukobljava i ne kosi sa tom uro\u0111enom zdravom prirodom, ve\u0107 naprotiv – u skladu je i podudara se sa njom pa je svima data prilika da \u010dine ibadet u skladu sa njihovim mogu\u0107nostima i prilikama. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>On (Allah) vas je izabrao i u vjeri vam nije ništa teško propisao.”<\/span><\/span><\/strong>[1]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Zato u islamskim propisima postoji velika tolerantnost, širina, fleksibilnost i olakšice kako bi se otklonio svaki vid poteško\u0107e i napora od onih koji ih slijede i prakticiraju. To je ono što ih (propise) \u010dini dopadljivim srcima svih skupina islamskog društva, bez obzira na njihov nivo i razli\u010ditost ideja, pa svi u\u017eivaju u primjeni tih propisa i radu po njima. O ovome svjedo\u010de i oni nemuslimani koji su korektni. Islamski propisi vode brigu o bogatom i siromašnom, o zdravom i bolesnom, starom i mladom, o muškom i \u017eenskom, o vladaru i pot\u010dinjenom i svim vremenskim i prostornim uslovima. \u010covje\u010danstvo od svog nastanka nije spoznalo takvo zakonodavstvo koje sadr\u017ei principe i pravac zasnovan na umjerenosti i tolerantnosti kao što je islam. Ovo zato što je islamski zakon u skladu sa prirodom \u010dovjeka kojeg je Allah stvorio slabašnim. Ka\u017ee Allah: “<\/span><\/strong><\/span>Allah \u017eeli da vam olakša – a \u010dovjek je stvoren kao nejako bi\u0107e.”<\/span><\/span><\/strong>[2]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tolerantnost i velikodušnost islama, u smislu otklanjanja poteško\u0107a i napora, je sveobuhvatna i nije ograni\u010dena samo na njegove sljedbenike. Pojava islama i misija poslanika Muhammeda a.s. je poziv, podsticaj i dobro i za sljedbenike prijašnjih vjera, koji su u njima imali poteško\u0107e koje je islam pojednostavio, pa ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Onima koji \u0107e slijediti Poslanika, Vjerovjesnika, koji ne\u0107e znati \u010ditati ni pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i Ind\u017eilu, zapisana nalaze, koji \u0107e od njih tra\u017eiti da \u010dine dobra djela, a od odvratnih odvra\u0107ati ih, koji \u0107e im lijepa jela dozvoliti, a ru\u017ena im zabraniti, koji \u0107e ih tereta i teško\u0107a koje su oni imali osloboditi. Zato \u0107e oni koji budu u njega vjerovali, koji ga budu podr\u017eavali i pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili – posti\u0107i ono što budu \u017eeljeli.”<\/span><\/span><\/strong>[3]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Jedan od vidova tolerantnosti i velikodušnosti islama je i dozvoljenost id\u017etihada – slobodnog razmišljanja, kojem je Allahov poslanik podu\u010dio Muaza ibn D\u017eebela kada ga je poslao u Jemen pa mu je rekao: “Po \u010demu \u0107eš suditi? Muaz odgovori – Po Allahovoj knjizi. A ako to ne na\u0111eš u Kur’anu – re\u010de Poslanik a.s. Muaz odgovori – Po sunnetu Allahovog poslanika. Re\u010de Poslanik a.s. – A ako ni u njemu ne na\u0111eš rješenje? Muaz re\u010de – Onda \u0107u razmisliti kako je najbolje. Zatim ga je Allahov poslanik potapšao po grudima i rekao: “Hvala Allahu koji je izaslanika Allahovog poslanika uputio na ono sa \u010dime je zadovoljan Allahov poslanik.” (Ahmed Šakir ga smatra vjerodostojnim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 To je kako bi islam bio vjera koja dr\u017ei korak sa razvojem i koja je podesna za svako vrijeme i mejsto, a islam je došao sa op\u0107im principima i na\u010delima i osnovnim pravilima koja su sveobuhvatna i stabilna. Tako se u zavisnosti od vremena i prostora ne mijenjaju principi i pravila vjerovanja i ibadeta (obreda) kao što su temelji imana (imanski šarti), namaz – broj rekata i vrijeme kada nastupa, zekat – njegova koli\u010dina, odnosno procenat koji se izdvaja iz imetka, post – vrijeme kada nastupa, had\u017ed\u017e – na\u010din i vrijeme obavljanja, njegove granice, itd. Svi doga\u0111aji, situacije, novi zahtjevi (novonastale situacije), posmatraju se kroz prizmu Kur’ana \u010dasnog, pa ako su u skladu sa njim, prihvati\u0107e se i ne\u0107e se tra\u017eiti mimo toga. Ako se pak u Kur’anu ne na\u0111e odgovor, onda se tra\u017ei u vjerodostojnom sunnetu Allahovog poslanika a.s., pa ako se podudara sa njim, prihvati\u0107e se i ne\u0107e se tra\u017eiti mimo toga. Ukoliko se ne na\u0111e odgovor u Kur’anu i sunnetu, onda \u0107e se i\u0107i dalje u istra\u017eivanju pa \u0107e se konsultovati pobo\u017eni u\u010denjaci i njihov id\u017etihad (mišljenje) u svakom vremenu i mjestu kako bi se postigla op\u0107a korist i odgovorilo na zahtjeve njihovog vremena i prilike u koijma se nalazi društvo. Naravno, u\u010denjaci svoje stavove temelje na Kur’anu, sunnetu i op\u0107im šerijatskim pravilima koja su uzeta iz Kur’ana i sunneta (prakse Allahovog poslanika a.s.), kao što su pravila: u osnovi su sve stvari dozvoljene, \u010duvanje i zaštita interesa, olakšavanja i otklanjanje poteško\u0107a, otklanjanje štete, u nu\u017edi prestaju va\u017eiti zabrane, nu\u017enosti su same po sebi ograni\u010dene (tj. ne treba pretjerivati kako ne bi ispalo da je sve nu\u017enost), otklanjanje štete je pre\u010de od pribavljanja koristi, izabrati manje od dva zla (u slu\u010daju kada je \u010dovjek prinu\u0111en da po\u010dini neki grijeh onda \u0107e u\u010diniti ono što je manje zlo), zlo se ne otklanja drugim zlom (šteta se ne otklanja štetom), li\u010dnu štetu treba istrpiti radi otklanjanja op\u0107eg zla i štete itd. Ova pravila nisu utemeljena na strastima i nekakvim prohtjevima, ve\u0107 se do njih došlo vra\u0107anjem na ono što je korist i dobro za \u010dovjeka bez da se suprotstavlja šerijatskom tekstu, a sve to s ciljem da islam uvijek dr\u017ei korak sa vremenom i zahtjevima svakog društva. Ovaj govor nije tek onako, bez bilo kakvih dokaza, razumijevanja, razmatranja i znanja. Ko prelista kur’anske i hadiske tekstove bi\u0107e mu jasno da islam poziva tolerantnosti i olakšanju.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

ISLAM I METOD TOLERANTNOSTI<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Kada govorimo o tolerantnosti u islamu, ne mislimo na jedan od njegovih aspekata, ve\u0107 govorimo o islamu i cjelini, jer se tolerantnost odnosi na svaki njegov dio. A kako i ne bi bilo tako kada je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Najbolja vjera za vas je ona koja je najlakša i najjednostavnija.” (Ahmed, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u “Sahihul-d\u017eami’ 3309)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er je kazao Allahov poslanik a.s.: “Allahu je najdra\u017ea \u010dista i jednostavna vjera.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam je pravac, put i sistem potpune tolerantnosti i blagosti, to je jednostavna vjera sredine. Ka\u017ee Uzvišeni: “I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok.”<\/span><\/strong><\/span>[4]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

1. Tolerantnost islama na polju politike i diplomatskih odnosa. Rekao je Allah Uzvišeni: “Allah vam ne zabranjuje da \u010dinite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi\u010daja vašeg ne izgone – Allah, zaista, voli one koji su pravi\u010dni.” (Al-Mumtahanah 8)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

2. Tolerantnost islama na polju socijalne jednakosti. Ka\u017ee Allah: “O ljudi, Mi vas od jednog \u010dovjeka i jedne \u017eene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.” (Al-Hud\u017eurat 13)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

3. Tolerantnost islama na polju morala i etike. Ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Ti sa svakim – lijepo! I tra\u017ei da se \u010dine dobra djela, a neznalica se kloni!” (Al-A’raf 199)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

“Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srd\u017ebu savla\u0111uju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela \u010dine.” (Alu Imran 134)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

“Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa \u0107e ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.” (Fussilet 34)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

4. Tolerantnost na polju ibadeta (obreda). Ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>A oni koji budu vjerovali i dobra djela \u010dinili – Mi nikog ne zadu\u017eujemo preko njegovih mogu\u0107nosti – bi\u0107e stanovnici D\u017eenneta, u njemu \u0107e vje\u010dno ostati.” (Al-A’raf 42)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

5. Tolerantnost na polju ekonomije. Rekao je Uzvišeni: “Oni koji se kamatom bave di\u0107i \u0107e se kao što \u0107e se di\u0107i onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: "Kamata je isto što i trgovina." A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slu\u010daj \u0107e Allah rješavati; a oni koji to opet u\u010dine – bi\u0107e stanovnici D\u017eehennema, u njemu \u0107e vje\u010dno ostati.” (Al-Bakarah 275)<\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

6. Tolerantnost na polju me\u0111uljudskih odnosa. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “Reci robovima Mojim da govore samo lijepe rije\u010di: – jer bi šejtan mogao posijati neprijateljstvo me\u0111u njima, šejtan je, doista, \u010dovjekov otvoreni neprijatelj<\/span><\/strong><\/span>.” (Al-Isra’ 53)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

7. Tolerantnost na polju odgoja i obrazovanja. Rekao je Allahov poslanik a.s.: “<\/span><\/strong><\/span>Olakšavajte i nemojte ote\u017eavati! Obveseljujte i nemojte rastjerivati!” Muttefekun alejhi (Govorite hajr (dobro) i lijepe vijesti, a nemojte rastjerivati zastrašivanjem i prijetnjama)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/em><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/strong>Islamski šerijatsi tekstovi pozivaju na u\u010dvrš\u0107ivanje i uspostavljanje tolerantnosti i fleksibilnosti putem podsticanja primjene istih, što va\u017ei i za društvo i za pojedince. Rekao je Poslanik a.s.: “<\/span><\/strong><\/span>U <\/em>\u010demu god se na\u0111e blagost (ljubaznost), ona to i ukrasi, a odakle se god blagost ukloni, to bude unaka\u017eeno (izobli\u010deno)<\/em>.<\/em>” (Muslim)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

“Budi tolerantan prema drugima da bi drugi bili tolerantni prema tebi.” (Bilje\u017ei ga Ahmed, Sahihul-d\u017eami’ 982)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

“Allah voli blagost u svemu.” (Muttefekun alejhi)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Kada govorimo o ovom pitanju na nivou zajednice Allahov Poslanik a.s. je dovio (molio) za onoga ko je blag i ljubazan prema svojoj zajednici i put tolerantnosti i fleksibilnosti uzeo za pravac koji \u0107e slijediti u vo\u0111enju svih naroda, pa ka\u017ee: “Gospodaru moj, prema onome iz mog ummeta ko bude okrutan pri obnašanju vlasti, Ti budi okrutan, a prema onome ko bude blag i dobrostiv, Ti budi blag i dobrostiv.” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam podsti\u010de na ljubaznost i tolerantnost koja biva razlogom ulaska u D\u017eennet i udaljavanjem od vatre. Rekao je Allahov poslanik a.s.: “Allah je zabranio vatri onoga ko bude blag, prijatan i prisan.” (Hakim, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u “Sahihut-tergib vet-terhib”)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Me\u0111utim, treba znati da tolerantnost i olakšavanje, posebno u obredima, nemaju za cilj da uti\u010du i remete svrhu vjere i zakona. Ne smije se ohalaliti haram (dozvoliti nešto što je zabranjeno) i obrnuto. Tolerantnost i fleksibilnost islama ne zna\u010de nemarnost i neizvršavanje propisa, reme\u0107enje islamske koncepcije i javnog morala, ve\u0107 je njihova svrha otklanjanje poteško\u0107a i udaljavanje od grijeha i nepokornosti. Ka\u017ee Aiša, r.a., \u017eena Allahovog poslanika a.s.: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Allahov Poslanik nije nikada birao izme\u0111u dvije stvari, a da nije izabrao (onu) lakšu, osim da to bude grijeh, pa ako bi to bio grijeh, bio bi daleko (najdalje od svih drugih ) od te stvari. I nikada se Allahov Poslanik, nije svetio zbog sebe, osim kada su Allahove zabrane kršene pa bi se svetio zbog Uzvišenog Allaha.” (Muttefekun alejhi)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Izuzetak su nu\u017edane situacije za koje va\u017ee posebni propisi. Mo\u017eda \u0107emo najbolju predstavu o toleranciji islama imati kroz sljede\u0107e aspekte:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA NA POLJU AKIDE (VJEROVANJA – IDEOLOGIJE)<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Akida (vjerovanje) u islamu je osnova na kojoj po\u010diva vjera i ona je stub kojem nema ravna. Dakle, nema vjere bez akide. Zato nas je naš Gospodar obavijestio o ovome, pa ka\u017ee: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Allah ne\u0107e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprosti\u0107e manje grijehove od toga kome On ho\u0107e.”<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Od vidova tolerantnosti i jednostavnosti islama na polju akide izdvajamo sljede\u0107e:<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

1. Islamska akida (vjerovanje) je jasna i transparentna, bez ikakavih prevara, la\u017ei, nejasno\u0107a, podvala. Lahko je mogu shvatiti obi\u010dni ljudi i u\u010denjaci, djeca i odrasli kada im se nare\u0111uje da se u Allaha mora vjerovati i da jedino Njega treba obo\u017eavati bez ikakvog posredništva i ne pripisuju\u0107i Mu sudruga. Islamsko vjerovanje mo\u017ee svako spoznati jer nije namijenjeno samo odre\u0111enim skupinama. Islamsko vjerovanje nije od onih vjerovanja koja omalova\u017eavaju i poni\u017eavaju ljudski razum, tra\u017ee\u0107i od njega da obo\u017eava kamenje, drve\u0107e ili \u017eivotinje. Od jednostavnosti i lahko\u0107e islamskog vjerovanja je i to što ga mo\u017ee shvatiti arap beduin u pustinji, pa kada bude upitan kako je spoznao svoga Gospodara re\u0107i \u0107e vode\u0107i se svojom fitrom (zdravom prirodom): “Balega ukazuje na kamilu, a tragovi stopala ukazuju na putnika. Zar mrkla no\u0107, Zemlja sa svojim putevima i zvezdano nebo ne ukazuju na Onoga koji sve potanko zna i o svemu je obaviješten.”<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

2. Od tolerantnosti islama na polju akide je i to što obavezuje sve svoje sljedbenike da vjeruju u sve prethodne poslanike i knjige koje su im objavljene. Rekao je Allah Uzvišeni:<\/span> “<\/span><\/span><\/strong>Poslanik vjeruje u ono što mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici – svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih." I oni govore: "\u010cujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru naš; Tebi \u0107emo se vratiti.” (Al-Bakarah 285)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

3. Tako\u0111er, od tolerantnosti islama na polju akide (vjerovanja) je i to što se niko ne smije prisiliti da prihvati islam bez njegove \u017eelje i pristanka. Ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>U vjeru nema prisiljavanja – Pravi put se jasno razlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u šejtana, a vjeruje u Allaha – dr\u017ei se za naj\u010dvrš\u0107u vezu, koja se ne\u0107e prekinuti. – A Allah sve \u010duje i zna.” (Al-Bakarah 256)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Ovo zato što je razila\u017eenje ljudi po pitanju vjere stvarnost u skladu sa Allahovom odredbom i ne smiju se ljudi primoravati da budu muslimani. Ka\u017ee Allah: “<\/span><\/strong><\/span>Da Gospodar tvoj ho\u0107e, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zašto onda ti da nagoniš ljude da budu vjernici?” (Junus 99)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Onaj do koga stigne islamska misija i poziv i pojasni mu se suština vjere, nakon toga ima slobodu izbora kao slobodan \u010dovjek da prihvati islam ili odbije, jer ka\u017ee Uzvišeni: “<\/strong><\/span><\/span>I reci: "Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko ho\u0107e – neka vjeruje, a ko ho\u0107e – neka ne vjeruje!" Mi smo nevjernicima pripremili vatru \u010diji \u0107e ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomo\u0107, pomo\u0107i \u0107e im se teku\u0107inom poput rastopljene kovine koja \u0107e lica ispe\u0107i. U\u017easna li pi\u0107a i grozna li boravišta!”<\/span><\/span><\/strong> (Al-Kahf 29)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

4. Tolerantnost islama na polju akide se ogleda i u tome što se mišljenje i sud o nekome formira na osnovu njegove vanjštine, tj. njegovih djela i rije\u010di, a ne na osnovu njegovih namjera. Dakle, niko se ne\u0107e kazniti zbog svoje namjere, jer je ona unutarnja stvar i to je izme\u0111u roba i Rabba (Gospodara – Allaha), koju niko od ljudi, ma ko on bio, ne mo\u017ee znati.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

5. Jedan od vidova tolerantnosti islama na polju akide je i to što u slu\u010daju prinude \u010dovjeku nije zabranjeno da proglasi kako je promijenio vjerovanje kako bi se spasio kazne i oslobodio, pa ka\u017ee Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span>Onoga koji zanije\u010de Allaha, nakon što je u Njega vjerovao – osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane \u010dvrsto u vjeri – \u010deka Allahova kazna. One kojima se nevjerstvo bude mililo sti\u0107i \u0107e srd\u017eba Allahova i njih \u010deka patnja velika.” (An-Nahl 106)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Ovo zato da ne bi musliman upao u iskušenje \u017eestokog ka\u017enjavanja kao što je bio slu\u010daj sa Ammarom bin Jasirom, r.a., koga su uhvatili mušrici i nisu ga htjeli pustiti sve dok nije loše govorio o Allahovom poslaniku, a.s., i po dobru spomenuo njihova la\u017ena bo\u017eanstva. Kada je došao Allahovom Poslaniku, a.s., pitao ga je: “Šta je bilo s tobom? Ammar odgovori: “Zlo Allahov poslani\u010de! Nisu me ostavili sve dok tebe nisam po lošem spomenuo, a njihova bo\u017eanstva po dobru.” Re\u010de Allahov poslanik a.s. – A šta je s tvojim srcem? Odgovori Ammar – Smireno je na imanu (vjerovanju u Allaha). Na to mu Allahov poslanik, a.s., re\u010de – Ako te ponovo uhvate ti postupi na isti na\u010din.” (Bilje\u017ei ga Hakim i ka\u017ee da je ovaj hadis vjerodostojan po kriterijima Buharije i Muslima)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Sli\u010dno se dogodilo i Bilalu, r.a., Od Abdullaha bin Mesuda se prenosi da je rekao: “Prvi koji su objavili da su primili islam bili su Allahov poslanik, a.s., Ebu Bekr, Ammar i njegova majka Sumejja, Suhejb, Bilal i Mikdad. Allahovog poslanika, a.s., je štitio njegov amid\u017ea Ebu Talib, Ebu Bekra je štitilo njegovo pleme, a što se ti<\/span><\/strong><\/span>\u010de ostalih, mušrici su ih uhvatili, obla\u010dili bi im metalne oklope i tako ih izlagali suncu. Svi su se pokorili i udovoljili mušricima u onome što su \u017eeljeli osim Bilala, koji je svoj \u017eivot smatrao jeftinim na Allahovom putu i koji je bio prezren i neva\u017ean kod svoga naroda. Uhvatili su ga i dali ga dvojici dje\u010daka koji su sa njim kru\u017eili po mekanskim klancima dok je on izgovarao rije\u010di “ehad – jedan”. (Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u “Sahihus-siretun-nebevijjeh”)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

6. Tolerantnost islama na polju vjerovanja se ogleda i u tome što osloba\u0111a ljudsku dušu od obo\u017eavanja ne\u010dega drugog mimo Allaha, svejedno da li se radi o poslatom vjerovjesniku, ili Allahu bliskom meleku. To se posti\u017ee tako što se iman usadi u srce muslimana, pa se ne plaši nikoga osim Allaha, nema koristi niti štete osim ono što Allah odredi i niko od stvorenja ne mo\u017ee kakvu korist pribaviti niti štetu nanijeti osim onoliko koliko Allah odredi i ho\u0107e. Rekao je Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Neki pored Njega bo\u017eanstva prihva\u0107aju koja ništa ne stvaraju, a koja su sama stvorena, koja nisu u stanju od sebe neku štetu otkloniti ni sebi kakvu korist pribaviti i koja nemaju mo\u0107i \u017eivot oduzeti, \u017eivot dati niti o\u017eivjeti.”<\/span><\/span><\/strong>[5]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Sve je u rukama Allaha, apsolutnog Vladara, pa ka\u017ee Allah Uzvišeni:<\/span> “Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne mo\u017ee otkloniti, a ako ti za\u017eeli dobro – pa, niko ne mo\u017ee blagodat Njegovu sprije\u010diti; On njome nagra\u0111uje onoga koga ho\u0107e od robova Svojih; On prašta i milostiv je.”<\/span><\/span><\/strong>[6]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Kako bi prekinuo svaku mogu\u0107nost vezivanja za osobe i njihovu svetost, islam je pojasnio da je Allahov poslanik Muhammed a.s., na visokoj dered\u017ei i mjestu kod Allaha, ali je poput drugih ljudi. Šta tek re\u0107i za ostale!? Ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Reci: "Ja ne mogu ni samome sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu štetu otkloniti; biva onako kako Allah ho\u0107e. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.”<\/span><\/span><\/strong>[7]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

7. Još jedan od aspekata tolerantnosti islama je i pravda koju je Allah naredio da se sprovodi prema svim ljudima, bez obzira na njihovu vjeru, boju, rasu i polo\u017eaj. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: <\/span>„<\/span><\/span><\/strong>Allah zahtijeva da se sva\u010dije pravo poštuje, dobro \u010dini, i da se bli\u017enjima udjeljuje, i razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje.”<\/span><\/span><\/strong>[8]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Pravda je obavezna kako prema rodbini tako i prema onima koji nisu ro\u0111aci. Rekao je Uzvišeni: <\/span>„ - <\/span><\/span><\/strong>i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika, i da obaveze prema Allahu ne kršite – eto, to vam On nare\u0111uje da biste to na umu imali.”<\/span><\/span><\/strong>[9]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Pravda je obaveza i u stanju zadovoljstva i u stanju srd\u017ebe, kako prema muslimanima tako i prema nemuslimanima. Ka\u017ee Allah: „<\/span><\/strong><\/span>Neka vas mr\u017enja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbli\u017ee \u010destitosti.”<\/span><\/span><\/strong>[10]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

8. Od tolerantnosti islama na polju akide (vjerovanja) je i to što svaki musliman vjeruje da je Allah po\u010dastio sve ljude, bez obzira na njihovu vjeru, boju, rasu i polo\u017eaj, nad ostalim stvorenjima, pa ka\u017ee Uzvišeni: „<\/span><\/strong><\/span>Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili.”<\/span><\/span><\/strong>[11]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA NA POLJU ZAKONODAVSTVA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Zakonodavstvo je jednostavan i lahak na\u010din i pravac (metodologija) preko kojeg \u010dovjek mo\u017ee ostvariti svoje ciljeve i posti\u0107i ono što \u017eeli. Kako bi \u010dovjek uspio u ostvarivanju svojih ciljeva neophodno je da postoji na\u010din koji je \u010dovjeku dostupan, jasan, preciziran, jednostavan za primjenu i koji je u skladu sa mogu\u0107nostima \u010dovjeka. To je menhed\u017e (pravac, put, na\u010din) kojeg islam zastupa u zakonodavstvu, pa \u0107emo navesti neke od primjera u tom smislu:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

1. Od tolerantnosti islama na polju zakonodavstva je to što su tekstovi koji govore na ovu temu jednostavni i lahki za razumijevanje. Rekao je Allah: „<\/span><\/strong><\/span><\/span>A Mi smo Kur'an u\u010dinili dostupnim za pouku – pa ima li ikoga ko bi pouku primio?<\/span><\/span><\/strong>”[12]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Jasno\u0107a odredbi bez ikakvih dvosmislenosti i zavijenih formi je pravo svakog ko pita o onome što ga mu\u010di i zaokuplja njegovu psihu. Me\u0111utim, na pitanja koja su u vezi sa vjerom nema pravo odgovarati svako, ve\u0107 samo oni koji imaju znanja o vjeri i koji su se specijalizovali za propise i zakone, prou\u010davali, spoznali i razumjeli njihovu sadr\u017einu, smisao i zna\u010denje. Rekao je Allah Uzvišeni: „<\/span><\/strong><\/span><\/span>Pitajte sljedbenike Knjige (one koji imaju znanje) ako ne znate.”<\/span><\/span><\/strong>[13]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Ovo je istina i jedino ispravno, jer na primjer, bolesnik \u0107e i\u0107i doktoru, a ne in\u017eenjeru ili poljoprivredniku. Govor o vjerskim pitanjima bez znanja u islamu se ubraja u velike grijehe, jer onaj ko govori o vjeri bez znanja ohalali\u0107e nešto što je haram i obrnuto, ili \u0107e ugroziti ne\u010dije pravo, ili \u0107e zapasti u poteško\u0107e i neprilike. Rekao je Allah Uzvišeni. <\/span><\/span>„<\/span><\/span><\/span><\/strong>Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdano nasilje, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono što ne znate.”<\/span><\/span><\/strong>[14]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Allahov poslanik, a.s., je pojasnio posljedice koje nastaju kada se tra\u017ei spoznaja vjerskih stvari od onih koji nisu stru\u010dni po tom pitanju, pa ka\u017ee: <\/span><\/span>“Zaista Allah, d\u017eelle šanuhu, ne\u0107e nauku (znanje) uzeti \u010dupaju\u0107i je iz grudi svojih robova, nego \u0107e je uzeti uzimaju\u0107i duše u\u010denjaka, pa kada ne bude ostao ni jedan u\u010den \u010dovjek, ljudi \u0107e za svoje poglavare uzeti neznalice, koji \u0107e, kada budu pitani za neke propise, davati fetve bez posjedovanja odgovaraju\u0107eg znanja i tako \u0107e skrenuti sa pravog puta, a i druge odvoditi u zabludu.”[15]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U islamu ne postoje nejasna i tabu pitanja i stvari u koje se mora vjerovati bez da se raspita o njima osim stvari gajba koje nam naš Gospodar Uzvišeni nije otkrio, tj. onoga što ljudski razum nije u mogu\u0107nosti spoznati. Ovo zato što \u010dovjek nema nikakve koristi od razmišljanja i spoznaje ovih stvari, niti ih svojim ograni\u010denim razumom mo\u017ee doku\u010diti i spoznati. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Pitaju te o duši. Reci: "Šta je duša – samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja.” (Al-Isra’ 85)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 “Pitaju te o Smaku svijeta: "Kada \u0107e se dogoditi?" Ti ne znaš, pa kako da o njemu zboriš, o njemu samo Gospodar tvoj zna. Tvoja opomena \u0107e koristiti samo onome koji ga se bude bojao, a njima \u0107e se u\u010diniti, onoga Dana kada ga do\u017eive, da su samo jednu ve\u010der ili jedno jutro njezino ostali.” (An-Naziat 43-46)<\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Što se ti\u010de spoznaje onoga što je u interesu \u010dovjeka, naš Gospodar Uzvišeni je to pojasnio preko Svoga poslanika, a.s., a primjer toga su D\u017eennet, D\u017eehennem, polaganje ra\u010duna, vijesti o prethodnim narodima i njihovim vjerovjesnicima radi pouke, opomene, sje\u0107anja i \u010dinjenja dobrih djela pripremaju\u0107i se za to. Ka\u017ee Uzvišeni Allah:<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

“Zato vas opominjem razbuktalom vatrom, u koju \u0107e u\u0107i samo nesretnik, onaj koji bude poricao i glavu okretao, a od nje \u0107e daleko biti onaj koji se bude Allaha bojao, onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se o\u010distio, ne o\u010dekuju\u0107i da mu se zahvalnoš\u0107u uzvrati, ve\u0107 jedino da bi naklonost Gospodara svoga Svevišnjeg stekao, i on \u0107e, zbilja, zadovoljan biti!” (Al-Lajl 14-21)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

2. Od tolerantnosti islama u zakonodavstvu je i to što su pred kur’anskim odredbama koje je Stvoritelj Uzvišeni uspostavio svi isti – vladar i podanik, bogati i siromašni, plemi\u0107 i obi\u010dan gra\u0111anin, crnac i bijelac. Dakle, niko nije privilegovan. Rekao je Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Kada Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svom naho\u0111enju postupiti. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta.” (Al-Ahzab 36)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Svi su u obavezi pridr\u017eavati se tih propisa, poštivati ih i primjenjivati, kako vladar tako i podanik. Rekao je Allah uzvišeni: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da im on presudi, samo reknu: "Slušamo i pokoravamo se!" – Oni \u0107e uspjeti.” (An-Nur 51)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Od tolerantnosti i širokogrudnosti islama je i to što niko ne mo\u017ee posjedovati apsolutnu vlast, jer je ona ograni\u010dena i kontrolisana u okviru šeriata (vjerozakona) pa nema tiranije, nasilja i nadmo\u0107i, a onome ko \u010dini ova zlodjela otkazuje se poslušnost i pokornost jer je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Svaki musliman je obavezan pokoravati se u onome što mu je drago i što mu je mrsko, osim u grijehu. Ako mu se naredi nešto što je grijeh, nije du\u017ean pokoriti se.”[16]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Na ovaj na\u010din islam štiti op\u0107a i li\u010dna prava i slobode, a izvore zakona udaljava od neadekvatnih hirova i prohtjeva jer su zakoni koji se na taj na\u010din propisuju li\u010dne i lokalne prirode. Kada govorimo o pojedina\u010dnim stvarima, islam je ostavio prostora i otvorena vrata da muslimani organizuju i odrede odgovaraju\u0107a pravila po kojima \u0107e se vladati i tako ostvarivati op\u0107i interes u svakom vremenu i mjestu pod uslovom da taj sistem i pravila nisu u sukobu sa osnovnim principima i na\u010delima islama.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

3. Još jedan od vidova tolerantnosti islama na polju zakonodavstva je i to što su kur’anski zakoni i u\u010denja stabilna i nepromjenljiva. Islamski zakoni nisu produkt ograni\u010denog ljudskog poimanja, grešaka, raznih uticaja (kulturnih i uticaja sredine). Te zakone je uspostavio i odredio Stvoritelj svih stvorenja, Onaj koji sve zna i koji je obaviješten o onome što odgovara njihovom stanju i prilikama, i koji nadgleda i upravlja svim njihovim poslovima i stvarima. Niko od ljudi, ma koliko njegov polo\u017eaj bio visok, nema prvo da im se suprotstavi ili da bilo šta mijenja od onoga što je Allah propisao, dodavanjem ili oduzimanjem. Na ovaj na\u010din se To je zato što (islamsko zakonodavstvo) štite prava za sve i odr\u017eava se sistem fleksibilnosti i tolerantnosti. Rekao je Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Zar oni tra\u017ee da im se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji \u010dvrsto vjeruje?” (Al-Maidah 50)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

4. Od tolerantnosti i širokogrudnosti islama na polju zakonodavstva je i to što u islamu ne postoji nezavisna duhovna vlast kao što je vlast koju su posjedovali vjerski ljudi u drugim religijama. Ovo zato što je islam došao da poruši posredovanje izme\u0111u Allaha i Njegovih robova i ukorio je mnogobošce zbog posredništva u \u010dinjenju ibadeta (obo\u017eavanju). Rekao je Allah Uzvišeni govore\u0107i o njima: “<\/span><\/strong><\/span>Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu! A onima koji pored Njega uzimaju zaštitnike: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas što više Allahu pribli\u017eili” (Az-Zumar 3)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Uzvišeni Allah je pojasnio suštinu ovih posrednika, a to je da ne mogu nikakvu korist pribaviti, niti štetu otkloniti, niti su im od kakve koristi. Oni su zapravo stvorenja poput ostalih. Rekao je Allah: “<\/span><\/strong><\/span>Oni kojima se vi, pored Allaha, klanjate, zaista su robovi, kao i vi. Pa, vi im se klanjajte, i neka vam se odazovu ako istinu govorite!” (Al-A’raf 194)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Islam je uspostavio ideju o direktnoj vezi izme\u0111u Allaha i Njegovih robova koja se zasniva i opstaje na slobodnom vjerovanju u Njega, obra\u0107anju samo Njemu u ispunjavanju potreba, tra\u017eenju oprosta od Njega Uzvišenog i to direktno bez ikakvog posredovanja. Onaj ko po\u010dini grijeh neka podigne svoje ruke, neka se skrušeno obrati Allahu Jednom Jedinom i neka od Njega zatra\u017ei oprost u bilo koje vrijeme, na bilo kom mjestu i u bilo kom stanju. Rekao je Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Onaj ko kakvo zlo u\u010dini ili se prema sebi ogriješi pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – na\u0107i \u0107e da Allah prašta i da je milostiv<\/span><\/span><\/strong>.<\/span><\/span><\/strong>” (An-Nisa 110)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 I rekao je Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Gospodar vaš je rekao: "Pozovite Me i zamolite, Ja \u0107u vam se odazvati!” (Gafir 60)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 U islamu ne postoje vjerski ljudi koji mogu i smiju proglasiti nešto dozvoljenim ili zabranjenim, koji praštaju grijehe i sebe smatraju Bo\u017eijim zastupnicima u odnosu na ostale ljude pa im propisuju i odre\u0111uju ideologiju, praštaju im grijehe, koga ho\u0107e uvode u D\u017eennet, a kome ho\u0107e zabrane. Pravo propisivanja zakona pripada samo Allahu Jednom Jedinom. Ka\u017ee Allahov poslanik, a.s., tuma\u010de\u0107i rije\u010di Uzvišenog –<\/span> <\/span>Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sve\u0107enike svoje i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina, a nare\u0111eno im je da se samo jednom Bogu klanjaju– nema boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnim smatraju<\/span><\/span><\/strong>[17]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> – <\/span><\/span>“Oni su im zabranjivali što je dozvoljeno, a dozvoljavali im što je zabranjeno, pa su ih slijedili, i to je njihovo obo\u017eavanje.” <\/span><\/span><\/strong>[18]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

5. Još jedan od vidova tolerantnosti islama na polju zakonodavstva je sistem šure \u010dija je svrha da sprije\u010di da li\u010dni interes prevlada nad interesima zajednice i društva, jer ispravnije i bolje \u0107e postupiti nekoliko razumnih ljudi nego jedan \u010dovjek. Rekao je Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span>Samo Allahovom miloš\u0107u ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima.”<\/span><\/span><\/strong>[19]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

6. Od tolerantnosti islama na polju zakonodavstva je i to što su otvorena vrata id\u017etihadu (slobodnom razmišljanju, promatranju i tra\u017eenju rješenja) u onim stvarima za šta ne postoji jasan tekst u Kur’anu i sunnetu. Ovo je ono što \u010dini islam savremenim i uvijek dr\u017ei korak sa napretkom i evolucijom u svakom vremenu i mjestu. Islam je došao sa op\u0107im principima i pravilima, sveobuhvatnim, stabilnim i \u010dvrstim osnovama u akidi (vjerovanju) i obo\u017eavanju (obredima) koje se ne mijenjaju u zavisnosti od vremena i mjesta, kao na primjer namaz sa svojim vremenima i brojem rekata, zekat i koli\u010dina koja se izdvaja u tu svrhu, post i vrijeme kada se on obavlja, had\u017ed\u017e i na\u010din, vrijeme njegova obavljanja kao i njegove granice itd. <\/span>Doga\u0111aji, situacije, novi zahtjevi (novonastale situacije) se posmatraju kroz prizmu Kur’ana \u010dasnog, pa ako su u skladu sa njim onda se prihvataju, a ostavljaju se ako su u suprotnosti sa njim. Ako se pak u Kur’anu ne na\u0111e odgovor onda se tra\u017ei u vjerodostojnom sunnetu Allahovog poslanika, a.s., pa ako se podudara sa njim prihvati\u0107e se, u suprotnom \u0107e se ostaviti. Ukoliko se ne na\u0111e odgovor u Kur’anu i sunnetu onda \u0107e se i\u0107i dalje u istra\u017eivanju pa \u0107e se konsultovati pobo\u017eni u\u010denjaci i njihov id\u017etihad (mišljenje) u svakom vremenu i mjestu kako bi se postigla op\u0107a korist i odgovorilo na zahtjeve njihovog vremena i prilike u kojima se nalazi društvo. Naravno, u\u010denjaci svoje stavove temelje na Kur’anu, sunnetu i op\u0107im šerijatskim pravilima koja su uzeta iz Kur’ana i sunneta (prakse Poslanika a.s.) tako da taj id\u017etihad nema za cilj slije\u0111enje strasti i prohtjeva, ve\u0107 je njegova svrha op\u0107a korist za \u010dovjeka bez da se time suprotstavlja šerijatskim tekstovima i odredbama. U ovome le\u017ei univerzalnost islama zbog \u010dega je uvijek u korak sa vremenom i novim zahtjevima svake zajednice i društva.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

7. Tako\u0111er, tolerantnost islama na polju zakonodavstva se ogleda u tome što su pretjerivanju i bespotrebnoj strogo\u0107i u vjeri vrata zatvorena. Od takvih djela odvra\u0107aju rije\u010di Uzvišenog Allaha: “Allah \u017eeli da vam olakša, a ne da poteško\u0107e imate<\/span><\/strong><\/span>…”<\/span><\/span><\/strong>[20]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Rekao je Allahov poslanik, a.s.: “\u010cuvajte se pretjerivanja u vjeri, jer, to je uništilo one prije vas.” (Bilje\u017ee ga imam Ahmed i Nesai, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

Poslanik, a.s., je pretjerivanje, \u017eestinu i strogost u vjeri uvrstio u djela koja su suprotna njegovoj praksi i uputi. <\/span>Enes bin Malik, r.a., prenosi da su trojica došla pred ku\u0107e \u017eena Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi se raspitali o ibadetu najodabranijeg \u010dovjeka, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Kada ih obavijestiše, osjetili su da je to malo pa rekoše: “Gdje smo mi u odnosu na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojem su oprošteni i prijašnji i budu\u0107i grijesi?” Jedan od njih re\u010de: “Ja \u0107u po \u010ditavu no\u0107 klanjati.” Drugi re\u010de: “Ja \u0107u stalno postiti i nikada ne\u0107u prekidati.” Tre\u0107i re\u010de: “Ja \u0107u izbjegavati \u017eene i nikada se ne\u0107u o\u017eeniti.” Poslije im do\u0111e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita ih da li su rekli to i to, a onda re\u010de: “Tako mi Allaha, ja se me\u0111u vama najviše bojim i strahujem od Allaha, d\u017e.š., ali i pored toga postim i jedem, klanjam i spavam, i \u017eenim se. Pa ko nije zadovoljan raditi po mome sunnetu, ne pripada meni.”[21]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Allahov poslanik Muhammed, a.s. se brinuo za svoje ashabe da ne upadnu u pretjerivanje u vjeri. <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Abdullah ibn Amr El-As, r.a., prenosi da je Allahov vjerovjesnik, s.a.v.s., saznao za njegovo pretjerivanje u ibadetu, pa mu je rekao: “Nisam li ja \u010duo da ti postiš danju, a no\u0107u ibadetiš?”<\/em><\/em> Odgovorio je: “Svakako, Allahov poslani\u010de.” Rekao mu je: “Ne \u010dini to! Posti i mrsi, spavaj i klanjaj, jer, uistinu, i tvoje tijelo ima pravo kod tebe, i tvoje o\u010di imaju pravo kod tebe, i tvoja \u017eena ima pravo kod tebe, i onaj ko ti do\u0111e u posjetu ima pravo kod tebe. <\/em><\/em><\/span><\/span><\/span><\/strong>Dovoljno ti je da postiš svakog mjeseca tri dana jer za svako djelo \u0107eš biti desetostruko nagra\u0111en što zna\u010di kao da si postio cio mjesec. Me\u0111utim ja sam \u017eelio više pa mi je udovoljeno. Rekao sam o Allahov poslani\u010de – Ja smatram da mogu više. Na to mi on re\u010de – Posti onda Davudov post i nemoj više od toga. Rekao sam – A kakav je bio post Allahovog vjerovjesnika Davuda, a.s.? On mi odgovori – Postio je pola mjeseca. Kada je Abdullah ostario rekao je – Kamo sre\u0107e da sam prihvatio olakšicu Allahova poslanika, a.s. (tj. da je prihvatio savjet s po\u010detka hadisa da posti tri dana u mjesecu) (Buhari)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Ovo svakako ne zna\u010di da je islam vjera \u010dija je svrha samo ovaj svijet i konstantno udovoljavanje strastima i pohotama bez ikakve kontrole, ve\u0107 je islam vjera umjerenosti koja predstavlja sintezu izme\u0111u vjere i ovoga svijeta gdje jedno drugo ne potiskuju. Nare\u0111ena je ravnote\u017ea i uskla\u0111enost izme\u0111u duše i tijela pa se muslimanu nare\u0111uje kada se na\u0111e u stanju preokupiranosti dunjalu\u010dkim stvarima da se sjeti duše i njenih potreba tako što \u0107e obaviti ono \u010dime ga Allah obavezao u smislu vjerkih obreda (ibadeta), rekao je Uzvišeni:<\/span> “<\/span><\/span><\/strong>O vjernici, kada se u petak na molitvu pozove, kupoprodaju ostavite i po\u0111ite molitvu obaviti; to vam je bolje, neka znate!”<\/span><\/span><\/strong>[22]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er od muslimana se tra\u017ei kada je preokupiran ibadetom da se sjeti materijalnih potreba i tra\u017eenja opskrbe, rekao je Uzvišeni:<\/span><\/span> “<\/strong><\/span><\/span>A kad se molitva obavi, onda se po zemlji razi\u0111ite i Allahovu blagodat tra\u017eite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što \u017eelite.”<\/span><\/span><\/strong>[23]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er je muslimanu odre\u0111eno i precizirano kako da u\u017eiva u dozvoljenim stvarima i blagodatima, tj. ne smije biti rasipanja niti onoga što \u0107e škoditi tijelu, jer je Uzvišeni rekao:<\/span> “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho\u0107ete molitvu obaviti! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.”<\/span><\/span><\/strong>[24]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Treba pojasniti da nema nikakve smetnje da se spoje vjerski zahtjevi sa ovosvjetskim, jer ka\u017ee Uzvišeni Allah:<\/span> “<\/span><\/span><\/strong>Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da nešto steknete. A kada po\u0111ete sa Arefata, spominjite Allaha kod \u010dasnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na Pravi put, a prije toga ste bili u zabludi.”<\/span><\/span><\/strong>[25]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

8. Od tolerantnosti i širokogrudnosti islama na polju propisa i zakonodavstva je i to što je muslimanu dozvoljeno da u situaciji kada se boji za svoj \u017eivot (da \u0107e umrijeti) pojede ili popije (onoliko koliko mu je potrebno da otkloni opasnost od sebe) ono što je Allah zabranio, kao na pr. strv, krv, svinjsko meso, alkohol ili neki grijeh, jer Uzvišeni ka\u017ee: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u ne\u010dije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz \u017eelje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. – Allah zaista prašta i milostiv je.”<\/span><\/span><\/strong>[26]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Rekao je Sejjid Kutb, Allah mu se smilovao, u tefsiru (komentaru, tuma\u010denju) ovog ajeta: “Ovo je ideologija (akida) koja \u010dovjeka priznaje i tretira kao \u010dovjeka, a ne kao \u017eivotinju, meleka ili šejtana. Tretira ga i priznaje sa svim njegovim slabostima i mo\u0107ima i smatra ga cjelinom koju \u010dine tijelo sa svojim potrebama, razum sa svojom mo\u0107i i duša sa svojim prohtjevima, što iziskuje aktivnosti i sve mogu\u0107nosti i sposobnosti kako bi se o\u010duvala i postigla koordinacija i ravnote\u017ea izme\u0111u optere\u0107enja, napora, muke i truda s jedne i mogu\u0107nosti, sposobnosti i snage s druge strane i to bez poteško\u0107a i nevolja.”<\/em><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

9. Od tolerantnosti islama je i to što se dobra djela višestruko nagra\u0111uju, dok se po\u010dinilac loših djela ka\u017enjava samo prema zasluzi. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Ko uradi dobro djelo, bi\u0107e deseterostruko nagra\u0111en, a ko uradi hr\u0111avo djelo, bi\u0107e samo prema zasluzi ka\u017enjen.”<\/span><\/span><\/strong>[27]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA U POZIVANJU (MISIJI)<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam je univerzalna vjera upu\u0107ena svim ljudima, u svakom vremenu i mjestu. Zato pozivanje u islam mora biti u skladu sa odre\u0111enim specifikacijama, karakteristikama i kriterijima kao što su blagost, tolerantnost i širokogrudost u na\u010dinu, metodu i predstavljanju same vjere. \u017deljeti drugima dobro je odrednica koja mora biti u prvom planu, da bi druga strana (onaj koji se poziva) prihvatila dijalog, raspravu i na kraju poziv. Ovo je islamski metod u pozivanju (misiji) pa se neistomišljenici moraju pozivati s mudroš\u0107u i lijepim savjetom, jer ka\u017ee Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span>Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši na\u010din raspravljaj!”<\/span><\/span><\/strong>[28]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Pogledajmo neke od primjera tolerantnosti islama na ovom polju:<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

1. Vrata islama su otvorena pripadnicima drugih religija. Šta više, zbog ne\u010dijeg prelaska na islam treba se radovati i biti sre\u0107an. Rekao je Allahov poslanik a.s.: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>Allah se više obraduje tewbi Svoga roba, koji se pokaje, prije nego što bi to u\u010dinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i ona mu pobjegne, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo tra\u017eio i, izgubivši nadu da \u0107e je prona\u0107i, legao u hlad jednoga drveta da se odmori, i u takvom stanju o\u010daja, odjedanput, ugledao svoju devu u neposrednoj blizini njegovoj kako mirno stoji, te odmah sko\u010dio i uhvatio je za povodac, i od silne radosti, uzviknuo: "Bo\u017ee moj, Ti si moj rob, a je sam Tvoj gospodar!", pogrešno se izrazivši od silne radosti.” (Muslim)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

2. Tolerantnost islama na ovom polju se ogleda i u tome što je muslimanima nare\u0111eno da na najljepši na\u010din, s ljubavlju, radoš\u0107u i dobrom, pozivaju druge u islam. Allahov poslanik, a.s., naredio je Muazu i Ebu Musa El-Ešariju, kada ih je poslao u Jemen da pozivaju u islam, sljede\u0107e: “Obveseljavajte (obradujte) ljude a nemojte ih rastjerivati, olakšajte a nemojte ote\u017eati, ujedinjujte, a nemojte razjedinjavati.” Ahmed, Buhari, Muslim<\/span><\/strong> (olakšajte – postupite onako kako je lakše, nemojte ote\u017eati – ostavite ono što je te\u017ee, obveseljavajte – govorite ono što \u0107e unijeti radost u srca, nemojte rastjerivati – ne govorite ono zbog \u010dega \u0107e ljudi bje\u017eati od vas, ujedinjujte – me\u0111usobno se volite i uva\u017eavjte<\/em>)<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

3. Od tolerantnosti islama na polju da’ve (misije) je i to što je muslimanima nare\u0111eno da sa neistomišljenicima vode dijalog u skladu s pravilima koja se odnose na poštivanje njihovog intelekta i stanja u kojem se nalaze, daleko od omalova\u017eavanja i ismijavanja. Rekao je Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span>I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši na\u010din, ali ne i sa onima me\u0111u njima koji su nepravedni – i recite: "Mi vjerujemo u ono što se objavljuje nama i u ono što je objavljeno vama, a naš Bog i vaš Bog jeste – jedan, i mi se Njemu pokoravamo.”<\/span><\/span><\/strong>[29]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 Ne smije biti odbacivanja, niti prisilnog nametanja mišljenja prema onima koji su nezainteresovani i nemarni s druge strane ve\u0107 se moraju saslušati dokazi i odgovoriti na njih. Metod koji se mora slijediti u raspravi i dijalaogu je metod ubje\u0111ivanja i logi\u010dkih odgovora koji su u sladu sa razmišljanjem misionara onih koji se pozivaju. Kao primjer naveš\u0107emo pitanje pro\u017eivljenja. Prenosi Ibn Abbas r.a. da je As bin Vail (dok je bio nemusliman) došao Allahovom poslaniku, a.s., sa jednom starom koskom koju je polomio i rekao – O Muhammede, zar \u0107e Allah o\u017eivjeti ovu kost nakon što je zemlja (prašina) postala? Allahov poslanik, a.s., odgovori – Da! Allah \u0107e i nju ponovo o\u017eivjeti, tebe \u0107e usmrtiti, a zatim ponovo o\u017eivjeti i uvesti u d\u017eehennemsku vatru. Zatim su objavljeni ajeti Uzvišenog Allaha:<\/span><\/strong> <\/span>Kako \u010dovjek ne vidi da ga Mi od kapi sjemena stvaramo, i opet je otvoreni protivnik, i Nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: "Ko \u0107e o\u017eiviti kosti kad budu truhle?" Reci: "O\u017eivi\u0107e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio; On dobro zna sve što je stvorio, Onaj koji vam iz zelenog drve\u0107a vatru stvara i vi njome potpaljujete." Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli\u010dne? Jeste, On sve stvara i On je Sveznaju\u0107i.”<\/span><\/span><\/strong> (<\/span><\/span>Bilje\u017ei ga Hakim i ocjenjuje ga vjerodostojnim po kriterijima Buharije i Muslima, iako ga oni nisu zabilje\u017eili)<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Pozivanje u islam mora biti poput ovog primjera – na\u010din logi\u010dkog su\u010deljavanja mišljenja i odgovora, nepobitnih i jasnih dokaza koji ne ostavljaju prostora za sumnju da je islam ispravna vjera koja je najpre\u010da da se slijedi onima koji imaju zdrav razum i tragaju za istinom. S takvim dokazima trijumf je neminovan na kraju. Uzvišeni Allah navodi dijalog izme\u0111u Ibrahima, a.s., i babilonskog kralja Nimruda bin Ken’ana pa ka\u017ee: … “<\/span><\/strong><\/span>Zar nisi \u010duo za onoga koji se sa Ibrahimom o njegovu Gospodaru prepirao, onda kada mu je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim re\u010de: "Gospodar moj je Onaj koji \u017eivot i smrt daje" – on odgovori: "Ja dajem \u017eivot i smrt!" – "Allah \u010dini da Sunce izlazi sa istoka" – re\u010de Ibrahim – "pa u\u010dini ti da grane sa zapada!" I nevjernik se zbuni. – A Allah silnicima ne\u0107e ukazati na Pravi put.”<\/span><\/span><\/strong>[30]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

4. Tolerantnost islama na polju da’ve (pozivanja u islam) se ogleda i u tome što prilikom pozivanja u islam ne smije biti vrije\u0111anja, klevetanja, ruganja, uzbu\u0111enja i provokacije. Ka\u017ee Uzvišeni: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>Reci robovima Mojim da govore samo lijepe rije\u010di: – jer bi šejtan mogao posijati neprijateljstvo me\u0111u njima, šejtan je, doista, \u010dovjekov otvoreni neprijatelj.”<\/span><\/span><\/strong>[31]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

5. Od tolerantnosti islama je i to što se prilikom da’ve moraju koristiti najljubaznije, najbla\u017ee metode i na\u010dini, rije\u010di samilosti i nje\u017enosti kako bi se pronašao najlakši put do srca onih koje pozivamo. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span>O sljedbenici Knjige, zašto se o Ibrahimu prepirete, pa zar Tevrat i Ind\u017eil nisu objavljeni poslije njega? Zašto ne shvatite?<\/span><\/span><\/strong>”[32]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong> <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

6. Prilikom pozivanja u islam izlaganje mora biti putem blagih rije\u010di, a nikako sa ljutnjom i \u017eestinom, što je još jedan vid tolerantnosti islama na ovom polju. Kada je Allah Uzvišeni poslao Musaa i njegovog brata Haruna, a.s., Faraonu da ga pozovu u islam, a on je sebe proglasio bo\u017eanstvom i pozivao je ljude da ga obo\u017eavaju, rekao im je sljede\u0107e: “Idite faraonu, on se, doista, osilio, pa mu blagim rije\u010dima govorite, ne bi li razmislio ili se pobojao!”[33]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

7. Od tolerantnosti islama, kada govorimo o da’vi, je i to što se od neistomišljenika koji su nemuslimani moraju tra\u017eiti dokazi i pru\u017eiti im se prilika da izlo\u017ee i predstave ono što imaju. Ka\u017ee Uzvišeni: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>Reci: "Ka\u017eite vi meni ili poka\u017eite mi šta su stvorili na Zemlji i da li imaju ikakva udjela u nebesima oni kojima se vi, pored Allaha, klanjate? Donesite mi Knjigu objavljenu prije ove ili samo kakav ostatak znanja, ako istinu govorite.”<\/span><\/span><\/strong>[34]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

8. Tako\u0111er, tolerantnost islama na polju dave se vidi i u tome što se od neistomišljenika tra\u017ei da u\u010destvuju u osmišljenom dijalogu, dijalogu koji ima cilj i svrhu, koji poziva ka zajedni\u010dkoj, Bo\u017eijoj rije\u010di i pravcu, a odvra\u0107a od razila\u017eenja koje prati dizanje glasova, rije\u010di u kojoj se vidi ljubav i \u017eelja za dobrim prema njima. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span>Reci: "O sljedbenici Knjige, do\u0111ite da se okupimo oko jedne rije\u010di i nama i vama zajedni\u010dke: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne dr\u017eimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani!”<\/span><\/span><\/strong>[35]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

9. Od tolerantnosti islama na polju da’ve je i to što su vrata za prihvatanje islama širom otvorena kao što je i pristup njegovim sljedbenicima, i to bez ikakvih poteško\u0107a, komplikacija, napora, odre\u0111enih rituala i vjerskih ceremonija koje se obavljaju na odre\u0111enim mjestima i pred odre\u0111enim ljudima. Ovo zato što izme\u0111u Gospodara (Allaha) i roba (\u010dovjeka) postoji direktna veza bez ikakvog posredništva. Onaj ko odlu\u010di da postane musliman treba da izgovori rije\u010di koje su lahke za izgovor, a uzvišenog su zna\u010denja i nakon toga pristupa islamu. Te rije\u010di su rije\u010di šehadeta (SVJEDO\u010cIM DA NEMA DRUGOG BOGA <\/strong><\/span>KOJI ISTINSKI ZASLU\u017dUJE DA SE OBO\u017dAVA<\/span><\/strong> OSIM ALLAHA I DA JE MUHAMMED ALLAHOV ROB I POSLANIK)<\/span><\/strong>, koje su klju\u010d ulaska u islam. Onaj ko ih izgovori odrekao se svake druge vjere i ideologije koja je suprotna islamu i za njega va\u017ei sve ono što va\u017ei i za druge muslimane.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

10. Tako\u0111er, tolerantnost islama na polju da’ve ogleda se u tome što onome ko prihvati islam Allah prašta sve grijehe prije islama. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>Reci onima koji ne vjeruju: ako se okane, bi\u0107e im oprošteno ono što je prije bilo.”<\/span><\/span><\/strong>[36]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Rekao je Allahov poslanik a.s.: “Islam briše sve ono što je bilo prije, i tevba (pokajanje) briše sve ono što je bilo prije.” (Bilje\u017ei ga Ahmed, hadis je sahih)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

11. Od tolerantnosti islama na polju da’ve je i to što \u0107e Allah nagraditi onoga ko prihvati islam za dobra djela koja je \u010dinio prije islama. Prenosi Hakim bin Hizam r.a.: Rekao sam – O Allahov poslani\u010de, šta \u0107e biti sa onim što sam radio u d\u017eahijetu (periodu prije islama) – udjeljivao sam sadaku, osloba\u0111ao robove, vodio ra\u010duna o rodbinskim vezama. Da li \u0107u za to biti nagra\u0111en? Poslanik, a.s., je odgovorio – Da, bit \u0107eš nagra\u0111en za to. (Buhari)<\/span><\/strong> <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

12. Tolerantnost islama na polju da’ve se ogleda i u tome što \u0107e onaj ko prihvati islam, a prethodno je bio sljedbenik druge vjere, biti dvostruko nagra\u0111en, i to zbog vjerovanja u svoje poslanike i zbog vjerovanja u poslanicu Muhammeda, a.s., rekao je Uzvišeni: “Oni kojima smo dali Knjigu prije Kur'ana, vjeruju u nj, a kad im se kazuje, govore: "Mi vjerujemo u nj, on je istina od Gospodara našeg, mi smo i prije bili muslimani." Oni \u0107e dobiti dvostruku nagradu zato što trpe i što lijepim zlo uzvra\u0107aju i što od onoga što im dajemo udjeljuju.”[37]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA NA POLJU SARADNJE SA NEMUSLIMANIMA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U po\u010detku govora o ovoj temi naveš\u0107emo rije\u010di orijentaliste Luisa Junga koje \u0107e nam poslu\u017eiti kao uvod u temu o nekim aspektima tolerantnosti prema nemuslimanima. On izme\u0111u ostaloga ka\u017ee: “Mnoge stvari zapad još uvijek mora da u\u010di od islamske civilizacije, a jedna od njih je tolerantnost arapa.”[38]<\/span><\/a><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

1. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je to što islam dozvoljava sve trgova\u010de transakcije i poslove sa njima, kupoprodaju, partnerstva i savjezništva i to pod precizno odre\u0111enim zakonskim regulativama koje osiguravaju od eventualne štete i štite prava na obostrano zadovoljstvo, svjesnost, znanje o onome što je dogovoreno kao i o uslovima, tj. ta\u010dkama dogovora. Od Aiše, r.a., se prenosi da je Bo\u017eiji Poslanik a.s. od nekog jevreja kupio namirnica na veresiju, a u zalog mu dao svoj \u017eeljezni štit. (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Dakle, kada govorimo o me\u0111usobnoj saradnji islam nije ništa zabranio osim onoga što je štetno i nepravda, kao što su kamata, kocka i kla\u0111enje. Sve ovo je tako\u0111er zabranjeno da muslimani \u010dine me\u0111u sobom. Ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>O vjernici, bezdušni zelenaši ne budite, i Allaha se bojte, jer \u0107ete tako posti\u0107i ono što \u017eelite.”<\/span><\/span><\/strong>[39]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er je Uzvišeni rekao: “<\/span><\/strong><\/span>O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što \u017eelite. Šejtan \u017eeli da pomo\u0107u vina i kocke unese me\u0111u vas neprijateljstvo i mr\u017enju i da vas od sje\u0107anja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa ho\u0107ete li se okaniti?”<\/span><\/span><\/strong>[40]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

2. Tolerantnost islama prema nemuslimanima ogleda se u tome što je dozvoljeno obaviti namaz u njihovim bogomoljama. Prenosi se da je Ebu Musa klanjao namaz u crkvi u Damasku za koju ka\u017eu da je nosila ime Nahja. Svakako, ovo je dozvoljeno u slu\u010daju ako se ne na\u0111e drugo mjesto za obavljanje namaza, zbog poku\u0111enosti klanjanja na mjestima gdje ima slika, freski i kipova.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

3. Islam je tolerantan prema nemuslimanima i na taj na\u010din što im je dozvoljen ulazak u d\u017eamije sa izuzetkom Mesd\u017eidul-harama u Mekki (Ka’ba i harem oko nje) ako za to postoji odre\u0111ena potreba ili interes. Poslanik, a.s., je primio delegaciju nemuslimana u Medinskoj d\u017eamiji, poznat je i slu\u010daj kada je Sumama bin Asal (vo\u0111a arapskog plemena Benu Hanifa) bio zarobljen u Poslanikovoj, a.s., d\u017eamiji prije nego je prihvatio islam, Allah bio zadovoljan sa njim.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

4. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i to što je u islamu dozvoljeno obilaziti bolesne nemuslimane i doviti za njihovo ozdravljenje. <\/span>Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: “Jevrejski dje\u010dak je slu\u017eio Allahovog poslanika, s.a.v.s., pa se razbolio. Poslanik, s.a.v.s., je došao da ga obi\u0111e, sjeo je kod njegove glave, i rekao mu – prihvati islam. Dje\u010dak pogleda u svog oca, a on mu re\u010de: Poslušaj Ebul-Kasima (Muhammeda), s.a.v.s. Poslanik, s.a.v.s., je nakon toga izašao rekavši: “Neka je hvala Allahu koji ga je spasio vatre.” (Buhari)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

5. Još jedan od vidova tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i to što je u islamu dozvoljeno izraziti im sau\u010deš\u0107e kada umre neko od njihove rodbine. Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov poslanik a.s., rekao: “Tra\u017eio sam od mog Gospodara (Allaha) da mi dozvoli da molim za oprost moje majke pa mi nije dozvolio, zatim sam molio da mi dozvoli da posje\u0107ujem njen mezar pa mi je to dozvolio.” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

6. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i to što je u islamu dozvljeno udjeljivati im sadaku i poklone ako ne u\u010destvuju u ratu. <\/span>Prenosi se od Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa, radijallahu anhu, da je on jednom zaklao ovcu, pa je nakon toga upitao: „Da li ste išta odnjeli našem komšiji \u017eidovu?“, a zatim je rekao: „\u010cuo sam Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve selleme, kako ka\u017ee: „D\u017eibril mi je konstantno oporu\u010diovao lijep odnos prema komšiji da sam pomislio da \u0107e on biti nasljednik moga imetka!“[41]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a> (muttefekun alejhi) (da sam pomislio da \u0107e on biti nasljednik moga imetka<\/em> – o\u010dekivao sam da \u0107e mi do\u0107i naredba od Allaha da komšija bude jedan od naslednika kao što je rodbina, a sve ovo dovoljno govori o veli\u010dini i va\u017enosti dobro\u010dinstva prema komšiji i \u010duvanja njegovih prava)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Štaviše, dozvoljeno je i zekat, na koji imaju pravo oskudni muslimani, dati onim nemuslimanima \u010dija srca treba pridobiti kako bi se na taj na\u010din ostvario neki interes za muslimane, otklonila neka šteta od njih, ili kako bi ti nemuslimani prihvatili islam, a ako je potrebno i zaštititi se od njih na taj na\u010din. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima \u010dija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezadu\u017eenima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i mudar je.”<\/span><\/span><\/strong>[42]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od Omera ibn Abdul-Aziza se prenosi da je rekao: “\u010cuo sam da je Omer ibn Hattab vidio \u010dovjeka od “ehluz-zimme” (oni od nemuslimana koji pla\u0107aju d\u017eizju – porez u islsamskoj dr\u017eavi) kako prosi pred vratima muslimana pa mu je rekao –Ne bi bilo pravedno da uzimaju od tebe d\u017eizju dok si mladi\u0107, a da te danas mi zapostavimo – a zatim je naredio da mu se da imetka iz dr\u017eavne kase.” (El-Kešfu vel-Bejan, En-Nejsaburi, bilje\u017ee ga Ebu Abid i Ibn Zend\u017eevejh)<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

7. Od tolerantnosti islama je i dozvola \u010duvanja rodbinskih veza izme\u0111u muslimana i nemuslimana. Od Esme bint Ebi Bekr se prenosi da je rekla: “Došla mi je majka dok je bila mušrikinja za vrijeme Allahaovog poslanika, a.s., pa sam ga upitala da li da sa njom odr\u017eavam rodbinske veze jer je \u017eudjela za mnom, pa mi je rekao – Da, odr\u017eavaj sa svojom majkom rodbinske veze.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

8. Islam je tolerantan prema nemuslimanima i u pogledu upotrebe njihovog posu\u0111a ako ga prethodno nisu koristili u svojim kuhinjama za spremanje ili za jelo onoga što je haram, kao npr. svinjsko meso ili alkohol. Dozvoljeno je i koristiti njihovu odje\u0107u ako nije napravljena od materijala koji su haram kao što su zlato, srebro, svinjska ili pse\u0107a ko\u017ea. Upotreba ovih stvari, bilo da se radi o posu\u0111u ili odje\u0107i, nije dozvoljena muslimanima zbog hadisa kojeg prenosi Ebu Sa’lebe El-Hušeni u kojem stoji: “O Allahov poslani\u010de, kada se zadesim u zemlji krš\u0107ana i jevreja (ehlul-kitabije) da li mi je dozvoljeno da jedem iz njihovog posu\u0111a? Poslanik odgovori: “Ako na\u0111ete nešto drugo jedite iz toga, a ako ne onda operite njihovo posu\u0111e i jedite iz njega.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

9. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i dozvola \u017eenidbe sa pripadnicama ehlul-kitabija (krš\u0107ani i jevreji), kao što je dozvoljeno konzumiranje njihove hrane ako je halal, zbog rije\u010di Uzvišenog Allaha: “<\/span><\/strong><\/span>Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga, i vaša jela su njima dozvoljena; i \u010destite vjernice su vam dozvoljene, i \u010destite k\u0107eri onih kojima je data Knjiga prije vas, kad im vjen\u010dane darove njihove dadete s namjerom da se njima o\u017eenite, a ne da s njima blud \u010dinite i da ih za prilje\u017enice uzimate.”<\/span><\/span><\/strong>[43]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

10. Vid tolerantnosti islama prema nemuslimanima je priznavanje predislamskog braka onome ko od njih prihvati islam, kao što je Allahov poslanik, a.s., u\u010dinio sa onima koji su primili islam. Takav je bio slu\u010daj sa Gilan bin Seleme Es-Sekafijem, koji je prihvatio islam, a imao je 10 \u017eena pa mu je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Izaberi \u010detiri od njih.” (Tirmizi, Albani ga je ocijenio kao hasen, El-Irva’: 1885)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

11. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i to što je dozvoljeno konzumirati meso stoke \u010dije je meso ina\u010de dozvoljeno jesti, a koju su zaklali ehlul-kitabije (jevreji i krš\u0107ani) pod uslovom da su prilikom klanja spomenuli Allahovo ime. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Ne jedite ono pri \u010dijem klanju nije spomenuto Allahovo ime, to je, uistinu, grijeh!”<\/span><\/span><\/strong>[44]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

12. Tako\u0111er je u islamu dozvoljeno pru\u017eiti zaštitu nemuslimanu, jer ka\u017ee uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Ako te neki od mnogobo\u017eaca zamoli za zaštitu, ti ga zaštiti da bi saslušao Allahove rije\u010di, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega.”<\/span><\/span><\/strong>[45]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

13. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i to da ako neko od njih po\u010dini zlo\u010din za koji je propisana kazna u islamskoj zemlji i ugrozi pravo muslimana, onaj koji je ošte\u0107en mo\u017ee ako \u017eeli oprostiti, prihvatiti krvarinu ili pak zatra\u017eiti odmazdu. Rekao je Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos, i uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. A onome ko od odmazde odustane, bi\u0107e mu to od grijeha iskupljenje.”<\/span><\/span><\/strong> [46]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

14. Islam je tolerantan prema nemuslimanima pa je zabranjeno muslimanima da psuju ili grde njihove religije. Rekao je Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misle\u0107i šta govore Allaha grdili.”<\/span><\/span><\/strong>[47]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

15. Tako\u0111er, islam nare\u0111uje poštivanje i ispunjenje dogovora sa nemuslimanima. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “O vjernici, ispunjavajte svoje obaveze (ugovore)…”[48]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Prema nemuslimanima se moraju ispoštovati i data obe\u0107anja i zabranjeno je kršiti ih, jer ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>I ispunjavajte obavezu, jer \u0107e se za obavezu, zaista, odgovarati!”<\/span><\/span><\/strong>[49]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

16. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i to što su njihovi imeci, \u017eivoti i \u010dast zašti\u0107eni i poštovani, pa je zabranjeno \u010diniti im nepravdu, ugro\u017eavati njihova prava ili se loše ophoditi prema njima. Ka\u017ee Allah: “Allah vam ne zabranjuje da \u010dinite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi\u010daja vašeg ne izgone – Allah, zaista, voli one koji su pravi\u010dni<\/span><\/strong><\/span>.”[50]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: “Onome ko u\u010dini nepravdu šti\u0107eniku islamske dr\u017eave, nešto mu uskrati, optereti ga preko njegovih mogu\u0107nosti, ili uzme nešto od njega bez odobrenja, ja \u0107u biti dokaz protiv njega na Sudnjem danu.”[51]<\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/strong>(Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u “As-Sahihah”: 445.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Rekao je Allahov poslanik, a.s.: “Onaj ko ubije nemuslimana kojem je islamska dr\u017eava dala sigurnost, ne\u0107e osjetiti miris D\u017eenneta, iako se on prostire i osje\u0107a na razdaljini od 40 godina hoda.” (Buhari)<\/strong> <\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

17. Još jedan od vidova tolerantnosti i širokogrudosti islama prema nemuslimanima koji pla\u0107aju d\u017eizju (ehluz-zimme) je to što oni u\u017eivaju socijalnu sigurnost dok su god pod okriljem islamske dr\u017eave. Drugi halifa (vo\u0111a pravovjernih) Omer ibn Hattab, r.a., kada je vidio starca jevreja kako prosi od ljudi raspitao se o njemu i saznao da je od onih koji pla\u0107aju d\u017eizju. Tada je Omer r.a. rekao – Nismo bili pravedni prema tebi kada smo od tebe uzeli d\u017eizju u mladosti pa smo te zapostavili u starosti. Zatim ga je odveo svojoj ku\u0107i i dao mu ono što je našao kod sebe od hrane i odje\u0107e. Nakon toga ga je poslao \u010duvaru dr\u017eavne kase i poru\u010dio mu – Kada vidiš ovoga (siromašnog starca) i njemu sli\u010dne daj im koliko im je dovoljno iz dr\u017eavne kase, jer Uzvišeni Allah ka\u017ee “Zekat pripada siromašnima i nevoljnicima…”<\/span>,<\/strong> siromašni – to su muslimani, a nevoljnici – to su krš\u0107ani i jevreji (Ehlul-kitab).[52]<\/span><\/a> <\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

18. Tolerantnost islama prema nemuslimanima se ogleda i u praštanju i pomilovanju neprijatelja me\u0111u njima u situaciji kada se procijeni da \u0107e se na taj na\u010din pridobiti njihova srca, ista\u0107i tolerntnost islama i njegova glavna karakteristika – da je islam vjera samilosti i ljubavi, a nikako vjera u kojoj se grabi prilika za osvetom i tiranijom. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>Ali, zato što su zavjet svoj prekršili, Mi smo ih prokleli i srca njihova okrutnim u\u010dinili. Oni su rije\u010di s mjesta na kojima su bile uklanjali, a dobar dio onoga \u010dime su bili opominjani izostavili. I ti \u0107eš kod njih, osim malo njih, neprestano na vjerolomstvo nailaziti, ali im oprosti i ne karaj ih! – Allah, uistinu, voli one koji \u010dine dobro.<\/span><\/span><\/strong>”[53]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er ka\u017ee Uzvišeni: “<\/strong><\/span><\/span>Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi do\u010dekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz li\u010dne zlobe svoje, iako im je Istina poznata; ali vi oprostite i preko toga pre\u0111ite dok Allah Svoju odluku ne donese. – Allah, zaista, sve mo\u017ee.”<\/span><\/span><\/strong>[54]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 I ka\u017ee Allah: “Reci vjernicima da oproste onima koji ne o\u010dekuju Allahove dane u kojima \u0107e On nagraditi ljude za ono što su radili.”<\/strong><\/span><\/span>[55]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

19. Od tolerantnosti islama prema nemuslimanima je i to što se oni pozivaju na najljepši na\u010din, otvorena su im vrata nade, spominje im se oprost od Allaha, kao i to da ne gube nadu u Allahovu milost i oprost. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: <\/span>“Reci onima koji ne vjeruju: ako se okane, bi\u0107e im oprošteno ono što je prije bilo; a ako se ne okane – pa, zna se šta je s drevnim narodima bilo.”<\/span><\/span><\/strong>[56]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

20. Tolerantnost islama se ogleda i u \u010dinjenici da islam svim ljudima \u017eeli dobro što je i jedan od znakova vjerovanja (imana). Ovo proisti\u010de iz toga što je islam vjera mira, spasa i ljubavi. Rekao je Allahov poslanik a.s.: “O Ebu Hurejre, budi bogobojazan (\u010duvaj se harama) – bi\u0107eš najpobo\u017eniji \u010dovjek, budi zadovoljan s onim što imaš – bi\u0107eš najzahvalniji \u010dovjek, \u017eeli ljudima ono što \u017eeliš sebi – bi\u0107eš pravi vjernik, komšiji \u010dini dobro\u010dinstvo – bi\u0107eš dobar musliman i nemoj se pretjerano smijati jer pretjerani smijeh umrtvljuje srce.” (Sahih, “Sahihul-D\u017eami’ 4580”)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST I FLEKSIBILNOST ISLAMA NA POLJU IBADETA (OBREDOSLOVLJA)<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Svi obredi koje je islam propisao zasnovani su na principu tolerantnosti i fleksibilnosti, a to je ono \u010dime se islam posebno izdvaja i odlikuje. Ovo zato da bi svaki musliman mogao u skladu sa svojim mogu\u0107nostima i prilikama osjetiti slast ibadeta (obo\u017eavanja Allaha), kako mu ne bi bio uskra\u0107en razgovor, šapat sa Allahom i osje\u0107aj smiraja i sre\u0107e u obo\u017eavanju Allaha. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “O<\/span><\/strong><\/span>ne koji vjeruju i \u010dija se srca, kad se Allah spomene, smiruju – a srca se doista, kad se Allah spomene, smiruju!”<\/span><\/span><\/strong>[57]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U islamskim propisima nema optere\u0107ivanja preko ljudskih mogu\u0107nosti. Ka\u017ee Allahov poslanik a.s.: “<\/span><\/strong><\/span>\u010cinite onoli­ko koliko mo\u017eete, jer tako mi Al­laha, Allahu ne\u0107e dosaditi da vas nagra\u0111uje sve dok vam ne dosa­di da \u010dinite dobro<\/span><\/span><\/span><\/strong>.” (Buhari)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od tolerantnosti islama je i to što sve naredbe i obredi u islamu su u skladu sa zdravom ljudskom prirodom i mogu\u0107nostima, bez optere\u0107ivanja i sukobljavanja sa istom. Štaviše, islam ne propisuje \u010dovjeku ono što nije u stanju u\u010diniti pa \u010dak i kada se radi o ibadetu. Enes, r.a., pripovijeda kako je Allahov poslanik, a.s., vidio jednog starca kako jedva hoda izme\u0111u svoja dva sina oslanjaju\u0107i se na njih, pa je upitao – Šta je ovo? Oni odgovoriše – Zarekao (zavjetovao) se da \u0107e pješa\u010diti. Na to re\u010de Allahov poslanik a.s. – Allahu ne treba njegovo samoka\u017enjavanje. Poslanik, a.s, mu je naredio da jaše. (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tolerantnost islama na polju ibadeta (obredoslovlja) se ogleda u tome što je Allah Uzvišeni muslimanu koji zbog bolesti, putovanja i sl. koristi olakšice u obavljanju obreda, propisao istu nagradu kao da ih obavlja u potpunosti. Ka\u017ee Allahov poslanik a.s.: “Kada se Allahov rob razboli, ili je putnik, slijedi mu ista nagrada kao kada svoje obrede obavlja u potpunosti onako kako je propisano.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U ovom smislu islam \u010dak obavezuje muslimana da koristi olakšice kako bi postigao nagradu od Allaha, jer Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Zaista Allah voli da se koriste Njegove olakšice kao što voli da se izvršavaju Njegove naredbe.” (Sahihul-d\u017eami’: 1885, El-Irva’: 564)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od tolerantnosti islama je i to što su naredbe, obredi i ruknovi (sastavni dijelovi nekog obreda) u odre\u0111enim situacijama olakšani ili prestaju va\u017eiti, kao na primjer:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

1. FLEKSIBILNOST ISLAMA NA POLJU \u010cISTO\u0106E<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 \u010cisto\u0107a u islamu je propisana i nare\u0111ena radi ispravnosti ve\u0107ine obreda. Budu\u0107i da je voda potrebna muslimanu kako bi se abdestio za pet dnevnih namaza kao i za dobrovoljne namaze, za gusul – kupanje nakon d\u017eunupluka i na dan d\u017eume i bajrama, u teškoj situaciji kada nema vode obaveznost \u010disto\u0107e prestaje va\u017eiti, a nagrada ostaje ista. Od tolerantnosti i fleksibilnosti islama kada je rije\u010d o obrednoj \u010disto\u0107i (abdest, gusul) izdvajamo sljede\u0107e:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- U islamu je osnova kod vode da se mo\u017ee koristiti za \u010diš\u0107enje sve dok ne promijeni boju, miris i okus, a to je zato da se \u010dovjeku nebi ote\u017ealo. Ka\u017ee Allahov poslanik a.s.: “Voda je \u010dista i ništa je ne mo\u017ee one\u010distiti.”<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Voda koja ostane nakon što iz nje piju \u010diste \u017eivotinje je \u010dista i dozvoljeno je muslimanu da je koristi za potrebe \u010diš\u0107enja i pi\u0107a. <\/span>Kebša, k\u0107i Ka’b ibn Malika, prenosi: “Ebu Katade me posjetio i ja sam mu poljevala vodu da se abdesti. U to do\u0111e ma\u010dka i po\u010de da pije. On joj prima\u010de posudu i ona se napi. Vidjevši me da ga posmatram”, veli Kebša, “on re\u010de: ‘’\u010cudiš se k\u0107erko moga brata (po vjeri)?’’- ‘’Da’’, rekoh. A on re\u010de: ‘’Allahov poslanik, s.a.v.s., je kazao: ‘Ma\u010dka nije ne\u010dista. Ona je zaista od onih koji obilaze oko vas (\u017eivi s vama, tj. stalno obilazi oko vas).” (Sahihu Ebi Davud)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- U slu\u010daju nestašice vode, nemogu\u0107nosti njene upotrebe zbog bolesti i sl., nemogu\u0107nosti da se njome abdesti iz straha za svoj \u017eivot zbog \u017eestoke hladno\u0107e, ili ako je nema dovoljno osim za pi\u0107e, onda je dozvoljeno uzeti tejemmum dodiruju\u0107i zemlju ili pijesak, koji mijenja vodu, primjenjuju\u0107i olakšicu od Allaha, jer ka\u017ee Uzvišeni: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>A ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvršili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa \u017eenama, a ne na\u0111ete vode, onda rukama svojim \u010distu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pre\u0111ite. Allah ne \u017eeli da vam pri\u010dini poteško\u0107e, ve\u0107 \u017eeli da vas u\u010dini \u010distim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni.<\/span><\/span><\/strong>”[58]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong> <\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, dozvoljeno je uzeti mesh po mestvama ili \u010darapama (mada ovaj propis ima svoje uslove) turbanu i zavoju (ono \u010dime se obavije polomljena kost – gips i sl.) bez da se skidaju, kako musliman ne bi upao u poteško\u0107u stalnog skidanja i svla\u010denja istih, a naro\u010dito usled \u017eestohih hladno\u0107a i mrazeva. D\u017ea’fer bin Amr bin Umejje Ad-Dameri prenosi od svoga oca da je rekao – Vidio sam Allahovog poslanika, a.s., kako uzima abdest i potrao je po svojoj obu\u0107i i turbanu.” (Muslim, Ebu Davud)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Islam je strog prema onima koji ne olakšaju drugima u slu\u010daju teških uslova za ljude. <\/span>Rekao je D\u017eabir, Allah bio sa njim zadovoljan: “Izašli smo na put i jednog \u010dovjeka od nas je "pogodio" kamen, te mu povrijedio glavu, a potom je postao d\u017eunup u snu. Upitao je svoje drugove: "Da li mi nalazite olakšicu za tejemum?" Rekli su mu: 'Ne nalazimo ti olakšicu, jer mo\u017eeš da koristiš vodu.' On se okupao, a zatim umro. Pa kada su došli kod Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, bio je obaviješten o tome, pa je rekao: 'Ubili su ga, Allah ih ubio (rekao je to kao ukor i prijetnju, brane\u0107i im da izdaju fetve bez znanja). A zašto nisu pitali, kada nisu znali, zaista je lijek za neznanje pitanje. Bilo je dovoljno da uzme tejemmum, ili da pokrije ranu i po tome uzme mesh (da potre po ranjenom dijelu tijela preko zavoja), a ostale dijelove tijela da opere." (Ebu Davud, Sahihul-d\u017eami’: 4363)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama na polju \u010disto\u0107e je i to što je u osnovi cijela zemlja \u010dista kako bi musliman mogao da obavi vjerske obrede gdje god ho\u0107e, osim na groblju, kupatilu i ostalim ne\u010distim mjestima gdje je ne\u010disto\u0107a o\u010digledna. Namaz nije dozvoljeno obavljati na mjestima specijalizovanim za odre\u0111enu namjenu kao što su manastiri i trgovišta kako musliman ne bi upao u neprijatnost i poteško\u0107. Allahov poslanik, a.s., je rekao: “<\/span><\/strong><\/span>Zemlja mi je u\u010dinjena mjestom za obavljanje namaza i \u010distom, pa koga god iz mog ummeta zadesi namaz bilo gdje, neka klanja.” (Muttefekun alejhi)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/em><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er je dozvoljeno ukloniti ne\u010dist sa zemlje bez pretjerivanja u tome i poteško\u0107a, nakon \u010dega zemlja ponovo biva \u010distom. Ovo se jasno da zaklju\u010diti iz pri\u010de o beduinu koji se pomokrio u mesd\u017eidu pa su ljudi krenuli ka njemu, a Allahov poslanik, a.s., ih je zaustavio i rekao – Ostavite ga i na mjesto gdje se pomokrio prospite kofu vode, jer mi smo poslati da olakšavamo, a ne da ote\u017eavamo. Buhari (Beduin je \u010dovjek koji \u017eivi u pustinji, daleko od civilizacije)<\/em><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti i fleksibilnosti islama na polju \u010disto\u0107e je i to što su mokra\u0107a i izmet \u017eivotinja \u010dije je meso dozvoljeno jesti, kao i njihova krv, ukoliko nije u velikoj koli\u010dini, \u010disti, tj. njime se ne mo\u017ee one\u010distiti odje\u0107a niti mjesto gdje borave, osim tor u kojem borave kamile. D\u017eabir ibn Semure, r.a., je pripovijedao da je neki \u010dovjek pitao Allahovog poslanika, s.a.v.s.: - Trebam li se abdestiti zbog jedenja mesa zaklanog brav\u010deta? Allahov poslanik mu je odgovorio: 'Ako ho\u0107eš, abdesti, a ako ne\u0107eš, ne moraš.' Zatim je isti \u010dovjek pitao dalje: - Trebam li se abdestiti zbog jedenja devina mesa? Poslanik mu je odgovorio: 'Da, abdesti zbog jedenja devina mesa!' - A da li mogu namaz klanjati u ov\u010dijem toru? Poslanik mu je odgovorio: 'Da!' Ovaj nastavi pitati: - Da li mogu namaz obaviti u toru za deve? i Poslanik mu re\u010de: 'Ne!” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

2. FLEKSIBILNOST ISLAMA NA POLJU OBAVLJANJA NAMAZA<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Namaz je propisan kako bi se uspostavila veza izme\u0111u \u010dovjeka i njegovog Gospodara - Allaha i kako bi se on osamio sa Allahom, obra\u0107aju\u0107i Mu se i dozivaju\u0107i Ga. Kad god se musliman upusti u ovosvjetska zadovoljstva i plamen imana (vjerovanja) u njegovom srcu oslabi, muezzin poziva na namaz kako bi se taj plamen ponovo poja\u010dao i na taj na\u010din musliman odr\u017eava vezu sa svojim Stvoriteljom kroz svih pet propisanih namaza u toku dana i no\u0107i koje muslimani obavljaju u d\u017eematu (grupno) u d\u017eamiji, osim onaj ko ima opravdanje pa izostane iz d\u017eemata. Na taj na\u010din se me\u0111usobno upoznaju, ja\u010daju ljubav i ujedinjenost i informišu se o stanju svakog od njih. U d\u017eematu nestaju sve socijalne i društvene razli\u010ditosti gdje muslimani stoje zajedno u safovima rame uz rame, stari i mladi, bogati i siromašni, uglednici i skromni. Svi su isti u poniznosti prema Allahu i stajanju pred Njim, okrenuti prema istoj kibli (Ka’bi), obavljaju\u0107i iste pokrete, a to je namaz – najbitniji stub islama nakon rije\u010di šehadeta. Od Enesa ibn Malika se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “<\/span><\/strong><\/span>Prvo što \u0107e \u010dovjek biti pitan na Sudnjem danu je namaz, pa ako mu namaz bude ispravan, bi\u0107e mu ispravna i primljena njegova druga djela, a ako mu namaz bude neispravan, bi\u0107e mu neispravna i ostala djela.”<\/span><\/span><\/span><\/strong> (Bilje\u017ee ga Ahmed i Ibn Mad\u017ee, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim) <\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Bez obzira što se namaz obavlja pet puta u toku dana i no\u0107i, fleksibilnost olakšica i tolerantnost u njemu je o\u010digledna kako bi musliman obavljao namaz drage volje i sa zadovoljstvom, bez poteško\u0107a. Naveš\u0107emo neke aspekte tolerantnosti i fleksibilnosti islama na polju propisanosti namaza:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Musliman mo\u017ee namaz obavljati u skladu sa svojim mogu\u0107nostima, pa iako je obavezno stajanje u namazu onaj ko ne mo\u017ee stajati zbog starosti ili nekog drugog razloga mo\u017ee klanjati sjede\u0107i, a ako ne mo\u017ee sjede\u0107i, klanja\u0107e le\u017ee\u0107i, a ako ni to ne mo\u017ee, klanja\u0107e išaretom. Allahov poslanik, a.s., je rekao: “Klanjajte stoje\u0107i, a ako to niste u stanju onda klanjajte sjede\u0107i, a ako ni to niste u stanju onda klanjajte le\u017ee\u0107i.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er je mogu\u0107e obavljati namaz u razli\u010ditim situacijama u zavisnosti od prilika u kojima se musliman nalazi – da li je bezbjedan ili se ne\u010dega plaši. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/strong><\/span><\/span>Redovno molitvu obavljajte, naro\u010dito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.<\/span><\/span><\/strong> Ako se budete ne\u010dega bojali, onda hode\u0107i ili jašu\u0107i<\/span><\/span><\/strong>.”[59]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong> <\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti i fleksibilnosti islama kada je namaz u pitanju jeste i to što je putniku dozvoljeno kratiti i spajati namaze koji imaju \u010detiri rekata i klanjati ih u njihovo vrijeme ili kasnije (podne i ikindiju mo\u017eemo spojiti i skratiti u podnevski ili ikindijski vakat, a akšam i jaciju mo\u017eemo spojiti i klanjati u akšamski ili jacijski vakat) kada je najpogodnije. Ja'la ibn Umejje je rekao: - Prou\u010dio sam Omeru ibn el-Hattabu ajet: Nema smetnje da skratite namaz ako se bojite da \u0107e vas napasti oni koji ne vjeruju (En-Nisa', 101.), i kazao: - Sad su ljudi sigurni!? (tj. nije ratno stanje, ne postoji strah od nevjernika i ljudi su bezbjedni, zašto onda kratimo namaz tokom putovanja) - I ja sam se tome \u010dudio, pa sam upitao Bo\u017eijeg poslanika, a.s., i on mi je rekao: 'To je sadaka koju vam Allah udjeljuje, zato primite Njegovu sadaku!” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er je dozvoljeno bolesniku spajanje namaza ili kada su jake hladno\u0107e i kiše, iako onaj ko se na\u0111e u nekom od ovih stanja nije putnik. Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi: - Bo\u017eiji poslanik, a.s., spojio je podne sa ikindijom i akšam sa jacijom u Medini, kad nije bilo nikakva straha niti vremenske nepogode. Ka\u017ee Ebu Zubejr - Upitao sam Seida - Zašto je to radio? On re\u010de: “Isto to sam pitao Ibn Abbasa” pa mi je rekao: “Htio je da ne pritješnjuje Ummet.” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od tolerantnosti i fleksibilnosti islama na polju namaza je i to što su namazi tako raspore\u0111eni da za njihovo obavljanje ima dovoljno vremena bez ikakve trke s vremenom kako musliman ne bi upao u poteško\u0107u. <\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

"Od D\u017eabira, radijallahu anhu, se prenosi da je D\u017eibril, alejhi selam, došao Allahovom poslaniku, salallahu alejhi ve seleme, i rekao mu:'Ustani i klanjaj!' Pa je ustao da klanja a sunce se ve\u0107 pomjerilo sa zenita. Zatim mu je došao u vremenu ikindije i rekao mu: 'Ustani i klanjaj!' Pa je Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve seleme, klanjao ikindiju a sjenka je bila kao i njen objekat. Onda mu je došao u vremenu akšama i rekao mu: 'Ustani i klanjaj!' Pa je klanjao kada se sunce sakrilo iza brda. Zatim mu je došao u vremenu jacije i rekao mu: 'Ustani i klanjaj!' Pa je klanjao jaciju kada je nestalo rumenilo, pa mu je za sabah opet došao i rekao mu: 'Ustani i klanjaj!' Pa je klanjao sabah kada je zabijelila zora. Onda mu je i sjutradan dolazio i govorio mu za podne 'Ustani i klanjaj!' Pa je klanjao kad je sjenka bila kao i objekat. <\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

Zatim, za ikindiju, pa je Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve seleme, klanjao kada je sjenka bila dvostruko ve\u0107a od objekta. Zatim mu je došao za vrijeme akšama, u istom vremenu bez promjene. <\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

Zatim mu je došao za jaciju kada je prošla polovina no\u0107i (ili je reko: <\/span><\/span><\/strong>jedna tre\u0107ina no\u0107i). Zatim mu je za sabah došao kada se skoro razdanilo! A zatim mu je reka<\/span><\/span><\/span><\/strong>o: Izme\u0111u njih ima vremena.” (En-Nesai, Sahihut-Tirmizi)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama kada je namaz u pitanju je i što kada musliman prilikom obavljanja istog nešto doda ili oduzme usljed zaborava, ne mora ponavljati cijeli namaz, ve\u0107 \u0107e u\u010diniti sehvi sed\u017edu kao olakšicu i na zadovoljstvo Milostivog (Allaha), a s druge strane na taj na\u010din prkosi šejtanu koji te\u017ei tome da pokvari ibadet muslimanu. Od Ebu Seida El-Hudrijja se prenosi da je Allahov poslanik a.s., rekao: <\/span><\/strong><\/span>„<\/span><\/span><\/strong>Kada neko od vas posumnja u svome namazu i ne zna koliko je klanjao, da li je klanjao tri ili \u010detiri rekata, neka odbaci sumnju i neka nastavi namaz s onim u što je siguran, zatim neka u\u010dini dvije sed\u017ede prije nego preda Selam. Pa ako bude klanjao pet rekata – oni su Šefat njemu, a ako je pak klanjao \u010detiri rekata potpuna, te sed\u017ede \u0107e biti poni\u017eenje za šejtana.<\/span><\/span><\/strong>“ (Muslim) <\/span><\/span><\/strong>U komentaru rije\u010di „...<\/span><\/span><\/em>te sed\u017ede \u0107e biti poni\u017eenje za šejtana<\/span><\/span>“ stoji da ga te dvije sed\u017ede razljute i ponize. kao da je prašina pa ga je Allah na taj na\u010din ponizio. Dakle, šejtan se upli\u0107e (miješa) u namaz \u010dovjeka kako bi ga pokvario i okrnjio, pa je Allah klanja\u010dima ukazao na na\u010din kako da poprave svoj namaz u onome što ih je šejtan naveo da pogriješe, a samim tim razljute i ponize šejtana koji ostaje klonuo i daleko od onoga što je naumio, a sin Ademov upotpunjuje svoj namaz.<\/span><\/span><\/em><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan od vidova tolerantnosti islama kada govorimo o namazu je i to kada musliman ne zna u kom pravcu je kibla i ne na\u0111e ništa što bi mu moglo ukazati gdje se ona nalazi, postupi\u0107e shodno svom mišljenju, tj. okrenu\u0107e se u onom pravcu za koji misli da se tamo nalazi Ka'ba, jer ka\u017ee Allah Uzvišeni: <\/span>„<\/span><\/span><\/strong>A Allahov je i istok i zapad; kuda god se okrenete, pa – tamo je Allahova strana. – Allah je, zaista, neizmjerno dobar i On sve zna.“<\/span><\/span><\/strong>[60]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er od tolerantnosti i fleksibilnosti islama po pitanju namaza je i zabrana imamu da odu\u017ei sa namazom u d\u017eematu. Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: „Kada neko od vas predvodi namaz u d\u017eematu neka olakša klanja\u010dima (neka ne klanja dugo), jer me\u0111u njima ima slabašnih i starih, a kada neko od vas klanja pojedina\u010dno (van d\u017eemata) neka odu\u017ei s namazom koliko ho\u0107e.“ (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

3. TOLERANTNOST ISLAMA PO PITANJU ZEKATA<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Zekat je propisan kako bi se sprije\u010dilo siromaštvo u muslimanskom društvu, posljedice koje mogu proiza\u0107i iz njega poput kra\u0111e, ubistva, napad na \u010dast i ugled, kao i radi o\u017eivljavanja osje\u0107aja društvene solidarnosti me\u0111u muslimanima. Na taj na\u010din se podmiruju potrebe onih koji su u mufta\u010dni i siromašni, a pored toga štite se od poni\u017eenja prosja\u010denja. Od aspekata tolerantnosti islama po pitanju zekata izdvajamo sljede\u0107e:<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Zekat se uzima od osrednjeg imetka, a nikako od najvrednijeg i najboljeg dijela. U hadisu od Muaza, r.a., stoji da je Allahov poslanik, a.s., rekao: „I ne diraj u njihovu najvredniju imovinu prilikom uzimanja zekata.“ (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama po pitanju zekata je i mali iznos (procenat) imetka koji se izdvaja na ime zekata, kao i to što je potrebno da imetak pregodini pa tek onda va\u017ei obaveza davanja zekata na njega. Poslanik, a.s., ka\u017ee: „Nisi du\u017ean ništa dati (na zlato) sve dok ne budeš imao dvadeset dinara (novac od zlata), pa ako imaš dvadeset dinara i pro\u0111e godina dana, na njih se izdvaja pola dinara.” (Ahmed, Ebu Davud, sahih)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan vid tolerantnosti islama na polju zekata je i to što se na prihod sa zemljišta koje se navodnjava kišom izdvaja desetina na ime zekata, a kada se radi o zemljištu koje se navodnjava vješta\u010dkim putem izdvaja se polovina desetine od tog prihoda jer Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: „Zekat na prihod sa zemlje koju natapaju oborine i izvori (teku\u0107a voda) ili je mo\u010dvarna je desetina, a polovina od desetine je na prihod sa zemlje koja se natapa vješta\u010dki.“ (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama na polju zekata je i to što se on ne uzima od onih koji nisu u stanju da ga izdvoje zbog krize, siromaštva, duga i sli\u010dno. <\/span>Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Zekat se ne uzima osim od bogatih.” (Ahmed, Ibn Mad\u017ee, a bilje\u017ei ga i Buhari u svome Sahihu)<\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 I to nije sve! Onaj ko je u nekom od prethodno spomenutih stanja ima pravo na zekat jer ka\u017ee naš Gospodar Uzvišeni: <\/span>„Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima \u010dija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezadu\u017eenima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i mudar je.”[61]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tolerantnost islama se ogleda i u tome što je zekat na\u010din da onaj ko ga izdvaja zaradi, a nikako da izgubi (nije namet onome ko ga daje), pa onaj ko je du\u017ean dati zekat, \u017euri da to u\u010dini, jer tako \u010disti svoju dušu. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime o\u010distiš i blagoslovljenim ih u\u010diniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja \u0107e ih, sigurno, smiriti. – A Allah sve \u010duje i sve zna.”[62]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

4. TOLERANTNOST ISLAMA NA POLJU POSTA<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Post je propisan kako bi musliman saosje\u0107ao sa potrebama svoje siromašne bra\u0107e, kako bi po\u017eurio sa ispunjavanjem njihovih prava, raspitivao se i interesirao za njihovo stanje, podsticao na pomaganje, blagost i dobro\u010dinstvo prema njima, a isto tako i zbog borbe duše sa svojim prohtjevima i strastima i kako bi se musliman sustegao od ru\u017enog govora i loših djela. U nastavku \u0107emo spomenuti neke aspekte tolerantnosti islama na polju obaveznosti posta:<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

-<\/span> Post je propisan samo u toku jednog mjeseca tokom godine i to u Ramazanu. Ka\u017ee Uzvišeni: „U mjesecu ramazanu po\u010delo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku\u0107e, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti – Allah \u017eeli da vam olakša, a ne da poteško\u0107e imate – da odre\u0111eni broj dana ispunite, i da Allaha veli\u010date zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.”[63]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama na polju posta je i to što je on propisan u ta\u010dno odre\u0111eno i ograni\u010deno vrijeme kako musliman ne bi upao u poteško\u0107u u pogledu po\u010detka i kraja posta, pa ne treba postiti ni više ni manje od onoga što je propisano, jer je odre\u0111eno da se posti od pojave zore do zalaska sunca. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: <\/span>„<\/span><\/span><\/strong>Dozvoljava vam se da se u no\u0107ima dok traje post sastajete sa svojim \u017eenama; one su odje\u0107a vaša, a vi ste njihova odje\u0107a. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u \u017eelji da dobijete ono što vam je Allah ve\u0107 odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do no\u0107i. Sa \u017eenama ne smijete imati snošaja dok ste u i‘tikafu u d\u017eamijama. To su Allahove granice, i ne pribli\u017eujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što im je zabranjeno klonili.”<\/span><\/span><\/strong>[64]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er je zabranjeno postiti nekoliko dana jedan za drugim (bez mršenja), jer je to naporno za dušu i optere\u0107enje ne\u010dim što nije propisano. Rekao je Allahov poslanik a.s.: „Nema uzastopnosti (spajanja) u postu.” (Bilje\u017ei Ibn Hibban, a Albani ga je naveo u svom djelu „Es-Sahihah” 2894)<\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama na polju posta je i to što je za vrijeme posta propisana ogromna, neograni\u010dena nagrada za malo djelo. Ka\u017ee <\/span>Allahov poslanik, a.s., da je rekao Allah Uzvišeni: „Svako djelo koje \u010dovjek u\u010dini pripada njemu, osim posta! Post pripada Meni, i Ja za njega posebno nagra\u0111ujem! Post je štit, pa kada neko od vas zaposti, neka ostavi spolno op\u0107enje i neka ne galami, a ako ga neko bude psovao ili se htio sa njim tu\u0107i, neka ka\u017ee: Ja sam \u010dovjek posta\u010d! Tako mi Onoga u \u010dijoj je ruci Muhammedova duša, zadah iz usta posta\u010da sigurno je kod Boga bolji od mirisa mošusa. Posta\u010d ima dva veselja kojima se raduje: veseli se kada iftari i veselit \u0107e se svome postu kada bude susreo svoga Stvoritelja!” (En-Nihaje 140\/3)<\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Po pitanju posta, islam je tolerantan prema bolesnicima i putnicima, pa je propisao olakšicu da mogu mrsiti ukoliko im post predstavlja veliki napor i poteško\u0107u. Ka\u017ee Uzvišeni: <\/span>„...<\/span><\/span><\/strong>Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku\u0107e, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti – Allah \u017eeli da vam olakša, a ne da poteško\u0107e imate – da odre\u0111eni broj dana ispunite, i da Allaha veli\u010date zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.”<\/span><\/span><\/strong>[65]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Zabranjeno je optere\u0107ivati sebe preko svojih mogu\u0107nosti pa \u010dak i kada se radi o ibadetu. D\u017eabir bin Abdullah, r.a., prenosi da je Allahov poslanik, a.s., na jednom svom putovanju vidio \u010dovjeka kako su se oko njega okupili ljudi i prave mu hlad. Allahov poslanik, a.s., re\u010de – Šta mu je? Odgovoriše ljudi – Ovaj \u010dovjek posti. Na to Allahov poslanik, a.s., re\u010de – Nije od dobro\u010dinstva da postite dok ste na putovanju.” (Sahih – El-Irva' 59\/49) U Muslimovoj verziji stoji: „Pridr\u017eavajte se olakšica koje vam je Allah propisao.“<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

5. Tako\u0111er, od tolerantnosti islama kada govorimo o postu je i to što je olakšica propisana za dojilju i trudnicu ako se boje da \u0107e post naškoditi njima i djetetu pa nisu obavezne postiti. Isto va\u017ei i za osobe koje su u godinama za koje postoji bojazan da \u0107e im post naškoditi i oslabiti ih. Ka\u017ee Uzvišeni. „Allah nikog ne optere\u0107uje preko mogu\u0107nosti njegovih.”[66]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong> <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

6. Od tolerantnosti islama po pitanju posta je i to što kad posta\u010d iz zaborava ili pod prisilom nešto pojede ili popije, njegov post je ispravan i na taj na\u010din se nije iftario jer ka\u017ee Allahov poslanik a.s.: <\/span>„<\/span><\/span><\/strong>Ko<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>zaboravi<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>da<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>posti<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>pa<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>pojede<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>nesto<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>ili<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>se<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>napije<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>vode<\/span><\/span><\/strong>, <\/span><\/span><\/strong>neka<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>nastavi<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>sa<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>postom<\/span><\/span><\/strong>, <\/span><\/span><\/strong>jer<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>Allah,<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>dz<\/span><\/span><\/strong>.<\/span><\/span><\/strong>s<\/span><\/span><\/strong>., <\/span><\/span><\/strong>ga<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>je<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>nahranio<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>i<\/span><\/span><\/strong> <\/strong>napojio<\/span><\/span><\/strong>.” (Muttefekun alejhi, hadis se nalazi u svih šest hadiskih zbirki)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

5. TOLERANTNOST ISLAMA NA POLJU HAD\u017dD\u017dA<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od uzvišenih ciljeva had\u017ed\u017ea je jedno\u0107a Allaha, Njegovo spominjanje i veli\u010danje kroz rije\u010di koje se neprestano izgovaraju “<\/span>ODAZIVAM TI SE, MOJ ALLAHU, ODAZIVAM! ODAZIVAM TI SE! NEMAŠ SUDRUGA, ODAZIVAM TI SE! SAMO SE TEBI ZAHVALJUJEM I SAMO TI IMAŠ BLAGODATI I IMAŠ VLAST. TI NEMAŠ SUDRUGA”, sa zna\u010denjem “O ALLAHU, DOŠLI SMO NA OVO MJESTO ODAZIVAJU\u0106I SE TVOJOJ NAREDBI, NADAJU\u0106I SE TVOM ZADOVOLJSTVU, POTVR\u0110UJU\u0106I TVOJU JEDNO\u0106U I NIKO OSIM TEBE NE ZASLU\u017dUJE DA MU SE IBADET \u010cINI”. Nema razlike izme\u0111u uglednih i obi\u010dnih, skromnih ljudi, bijelca i crnca, arapa i nearapa. Svi su isti pred Allahom i nema nikakve razlike me\u0111u njima osim po bogobojazbosti. To je još jedna potvrda bratsva me\u0111u muslimanima, njihovih osje\u0107anja i nada. U nastavku \u0107emo navesti neke od aspekata tolerantnosti i fleksibilnosti na polju had\u017ed\u017ea:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama kada govorimo o had\u017ed\u017eu je to što je on propisan da se obavi jednom u toku \u017eivota, i obavlja se jednom u godini jer had\u017ed\u017e iziskuje puno napora i truda. Sve ovo potvr\u0111uje istinitost poslanice Muhammeda, a.s., jer, da je had\u017ed\u017e obaveza muslimanu svake godine, a ne jednom u toku njegovog \u017eivota, Mekka ne bi mogla primiti toliki broj muslimana u isto vrijeme. Prenosi Ebu Hurejre: “Allahov poslanik, a.s., nam se obratio pa je rekao – O ljudi, Allah vam je propisao had\u017ed\u017e pa ga obavite. Jedan \u010dovjek re\u010de – Je li svake godine Allahov poslani\u010de? Poslanik, a.s., je ušutio sve dok ovaj \u010dovjek nije ponovio svoje pitanje tri puta, a zatim Allahov poslanik, a.s., re\u010de – Da sam rekao “da” tako bi vam bilo i nare\u0111eno (propisano), a to ne biste mogli ispuniti. Zatim nastavi – Ostavite me (nemojte mi postavljati pitanja o ne\u010demu što nije objavljeno, jer se bojim da \u0107e se spustiti objava i to vam postati obaveza) dok sam ja vas ostavio<\/span><\/strong><\/span><\/span>. Zaista su oni prije vas (jevreji i krš\u0107ani) propali zbog toga što su puno pitali i razilazili se sa svojim vjerovjesnicima (kada bi im njihovi poslanici nešto naredili, nakon ili prije njihovog pitanja razišli bi se s njima pa su propali i zaslu\u017eili propast), pa kada vam nešto zabranim to ostavite, a kada vam nešto naredim, uradite onoliko koliko mo\u017eete.” (Muslim)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što had\u017ed\u017e kao jedan od stubova (ruknova) islama prestaje to biti onome ko nije u materijalnom (finansijskom) ili fizi\u010dkom stanju da obavi had\u017ed\u017e. Zato onaj ko je bolestan od neke hroni\u010dne bolesti nije obavezan obaviti had\u017ed\u017e iako je bogat. Tako\u0111er, onaj ko je siromašan pa nema dovoljno imetka osim za osnovne potrebe nije obavezan obaviti had\u017ed\u017e sve dok mu je takvo stanje, jer ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>U njemu su znamenja o\u010devidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko u\u0111e u nj treba biti siguran. Hodo\u010dastiti Hram du\u017ean je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogu\u0107nosti; a onaj koji ne\u0107e da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.”<\/span><\/span><\/strong>[67]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan od vidova tolerantnosti islam na polju had\u017ed\u017ea je i to što musliman mo\u017ee izabrati od tri vrste had\u017ed\u017ea koju \u0107e obaviti u skladu sa svojim prilikama, vremenom i materijalnim stanjem pa imamo had\u017eul-ifrad, had\u017eul-kiran i had\u017eut-temettu’.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, tolerantnost islama na polju had\u017ed\u017ea se ogleda i u tome što je propisan otkup (keffaret) za po\u010dinjene grijehe na had\u017ed\u017edu, pa se tako kompenziraju propusti na had\u017ed\u017eu. Ka\u017ee Allah uzvišeni: <\/span>“Had\u017ed\u017e i umru radi Allaha izvršavajte! A ako budete sprije\u010deni, onda kurbane koji vam se na\u0111u pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onaj me\u0111u vama koji se razboli ili ga glavobolja mu\u010di, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kada budete slobodni, obavite umru do had\u017ea i zakoljite kurban do koga mo\u017eete lahko do\u0107i. A onaj ko ga ne na\u0111e neka posti tri dana u danima had\u017ea, i sedam dana po povratku – to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da On teško ka\u017enjava.”[68]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan vid tolerantnosti islama kada je had\u017ed\u017e u pitanju je dozvoljenost uvjetovanja prilikom nijjeta kada se musliman pribojava nekih stvari koje se mogu desiti u budu\u0107nosti, a koje su mu nepoznate. Od Aiše se prenosi da je rekla: “Ušao je Allahov poslanik, a.s., kod Zubejrove \u0107erke Dubae i rekao joj – Mo\u017eda \u017eeliš obaviti had\u017ed\u017e? Ona odgovori – Tako mi Allaha osje\u0107am umor i iscrpljenost. Zatim Allahov poslanik, a.s., re\u010de – Onda obavi had\u017ed\u017e sa uslovljavanjem (tj. da zanijeti had\u017ed\u017e ili umru sa uslovljavanjem da ako bude sprije\u010dena da u potpunosti obavi had\u017ed\u017e ili umru, ne\u0107e biti grješna jer nije bila u stanju da upotpuni obrede, a da za ono što je obavila od obreda bude nagra\u0111ena) i reci: “Allahu moj, daj mi da budem u ihramu (tj. da obavljam obrede u ihramu) sve dok me nešto ne sprije\u010di (sve dok me nešto ne sprije\u010di, bolest ili iznemoglost, da upotpunim obrede).” Muttefekun alejhi<\/span><\/strong> <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što je had\u017ed\u017e razlog oprosta i brisanja grijeha. Od Ebu Hurejre r.e., se prenosi da je Allahov poslanik a.s., rekao: “Onaj ko obavi had\u017ed\u017e nemaju\u0107i odnos sa \u017eenom i ne \u010dine\u0107i nikakav grijeh vrati\u0107e se \u010dist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA I \u017dENA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 \u017deni u islamu pripada visoko mjesto i uloga, a njena prava su zašti\u0107ena. Islam je u\u010dinio da poštovanje \u017eene bude znak zdrave, potpune i humane li\u010dnosti. Allahov poslanik, a.s., je rekao: “Najpotpunijeg imana, najboljeg ahlaka (morala i ponašanja) i najbolji me\u0111u vama je onaj koji je najbolji prema svojim \u017eenama.”[69]<\/span><\/span><\/strong><\/a> (Sahih)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam je \u017eenama dao prednost nad muškarcima, kada je dobro\u010dinstvopa u pitanju. Allahov poslanik, a.s., je rekao: “Oporu\u010dujem vam dobro\u010dinstvo prema \u017eenama…” (Sahih)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Evo nekih aspekata tolerantnosti prema \u017eeni:<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama prema \u017eeni je to što je propisan i nare\u0111en vjen\u010dani dar (mehr) za nju. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: <\/span>“I draga srca \u017eenama vjen\u010dane darove njihove podajte; a ako vam one od svoje volje od toga šta poklone, to s prijatnoš\u0107u i ugodnoš\u0107u u\u017eivajte.”[70]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er je u islamu propisano da \u017eena ima pravo na mehr i poslije razvoda braka iako nije bilo intimnog odnosa me\u0111u supru\u017enicima, jer Uzvišeni ka\u017ee: <\/span>“A ako ih pustite prije nego što ste u odnos sa njima stupili, a ve\u0107 ste im vjen\u010dani dar odredili, one \u0107e zadr\u017eati polovinu od onoga što ste odredili, osim ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne onaj koji odlu\u010duje o sklapanju braka; a ako se odreknete, to je bli\u017ee \u010destitosti. I ne zaboravite da jedni prema drugima velikodušni budete, ta Allah zaista vidi šta radite.”[71]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan od vidova tolerantnosti islama prema \u017eeni je i to što joj nije dozvoljeno da odmah iza\u0111e iz ku\u0107e u slu\u010daju razvoda, jer \u0107e se mo\u017eda supru\u017enici pomiriti i vratiti jedno drugom. Ka\u017ee Uzvišeni: “O Vjerovjesni\u010de, kada htjednete \u017eene pustiti, vi ih u vrijeme kada su \u010diste pustite, a onda vrijeme koje treba pro\u0107i brojte i Allaha, Gospodara svoga, bojte se. Ne tjerajte ih iz stanova njihovih, a ni one neka ne izlaze, osim ako o\u010dito sramno djelo u\u010dine. To su Allahovi propisi. Onaj koji Allahove propise krši – sâm sebi nepravdu \u010dini. Ti ne znaš, Allah mo\u017ee poslije toga priliku pru\u017eiti.”[72]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama prema \u017eeni je i to što je mu\u017e du\u017ean izdr\u017eavati je, ispoštovati sva prava koja joj pripadaju nakon razvoda kao što su dobro\u010dinstvo prema njoj i neuznemiravanje, sve dok traje iddet (period \u010dekanja nakon razvoda). Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “Njih ostavite da stanuju tamo gdje i vi stanujete, prema svojim mogu\u0107nostima, i ne \u010dinite im teško\u0107e zato da biste ih stijesnili. Ako su trudne, dajte im izdr\u017eavanje sve dok se ne porode, a ako vam djecu doje, onda im dajte zaslu\u017eenu nagradu sporazumjevši se me\u0111usobno na lijep na\u010din. A ako nastanu razmirice, neka mu onda druga doji dijete.”[73]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, \u017eeni je dozvoljeno da ima starateljstvo nad djetetom ukoliko to ona \u017eeli, jer Uzvišeni Allah ka\u017ee: <\/span>“<\/span><\/span><\/strong>Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji \u017eele da dojenje potpuno bude. Otac djeteta ih je du\u017ean prema svojoj mogu\u0107nosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne zadu\u017euje iznad mogu\u0107nosti svojih: majka ne smije trpiti štetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik je du\u017ean sve to. A ako njih dvoje na lijep na\u010din i sporazumno odlu\u010de dijete odbiti, to nije grijeh. A ako za\u017eelite da djeci svojoj dojilje na\u0111ete – pa, nije grijeh kada od srca ono što ste naumili dadete. Allaha se bojte i znajte da Allah dobro vidi ono što radite.”<\/span><\/span><\/strong>[74]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan vid tolerantnosti islama prema \u017eeni ogleda se u tome što je mu\u017e du\u017ean izdr\u017eavati djecu i poslije razvoda, tj. isteka iddeta (perioda \u010dekanja nakon razvoda), pa ka\u017ee Allah: <\/span>“Neka imu\u0107an prema bogatstvu svome troši, a onaj koji je u oskudici – prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikoga ne zadu\u017euje više nego što mu je dao; Allah \u0107e, sigurno, poslije tegobe, last dati.”[75]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama prema \u017eeni je i pravo na nasljedstvo nakon što joj je to bilo zabranjeno. Rekao je Uzvišeni Allah: “Muškarcima pripada dio onoga što ostave roditelji i ro\u0111aci, a i \u017eenama dio onoga što ostave roditelji i ro\u0111aci, bilo toga malo ili mnogo, odre\u0111eni dio.”[76]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama prema \u017eeni je i to što s nje spadaju odre\u0111ene obaveze i du\u017enosti tokom menstruacije (hajza) i postporo\u0111ajnog perioda (nifasa). U tom slu\u010daju \u017eena nije obavezna klanjati propisane namaze, niti ih mora nadokna\u0111ivati kasnije. Što se posta ti\u010de, nadoknadi\u0107e propuštene dane onda kada bude mogla, shodno njenom stanju i prilikama. Muaza bint Abdullah el-Adevija, Allah joj se smilovao, ka\u017ee: “Pitala sam Aišu, radijallahu anha: ‘Zašto \u017eena koja je imala mjese\u010dni ciklus nadokna\u0111uje propuštene dane posta, a ne nadokna\u0111uje propuštene namaze?’ ‘Jesi li ti harurijka (jesi li od harid\u017eija)?’, upitala je Aiša. ‘Nisam harurijka’, odgovorila sam, ‘nego ja pitam.’ Rekla je: ‘To nam se dešavalo (mjese\u010dni ciklus), pa nam je nare\u0111eno da nadoknadimo post, a nije nam nare\u0111eno da nadoknadimo namaze.” (Sahih)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er, kada je \u017eena u hajzu nije du\u017ena obaviti oprosni tavaf. Prenosi se da je Ibn Abbas, r.a., rekao: - Ljudima (koji su obavili had\u017e) nare\u0111eno je da posljednje što urade u Mekki bude (oproštajni) tavaf oko Kabe, jedino je \u017eena koja dobije menstruaciju izuzeta od toga.” (Muttefekun alejhi)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama prema \u017eeni je i to što joj je dozvoljeno, kao i njenom mu\u017eu, da u\u017eivaju jedno u drugom, osim u periodu menstruacije. Pripovijedao je Enes, r.a., da, kad bi \u017eidovske \u017eene imale mjese\u010dnicu (el-hajd), oni ne bi htjeli jesti sa njima, niti u ku\u0107ama s njima spolno op\u0107iti. Ashabi su o tome zapitkivali Allahovog poslanika, s.a.v.s., te mu je Allah, d\u017e. š., tim povodom objavio odgovor: I pitaju te o mjese\u010dnom pranju! Reci: 'To je neprijatnost'. Zato ne op\u0107ite sa \u017eenama za vrijeme mjese\u010dnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. - Allah zaista voli one koji se \u010desto kaju i one koji se mnogo \u010diste. (El-Bekare, 222.) Allahov Poslanik s.a.v.s., je tada rekao: '\u010cinite sve osim spolnog odnosa!” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- \u017dena po islamu nije du\u017ena u\u010destvovati u borbi. Od Aiše, r.a., se prenosi da je rekla: “O Allahov poslani\u010de, da li je d\u017eihad (borba) obavezna i za \u017eene? Poslanik, a.s., odgovori: “Da, ali njihov d\u017eihad su had\u017ed\u017e i umra u kojima nema ubijanja.” (Ahmed, sahih)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama prema \u017eeni je i to što ona nije du\u017ena raditi i brinuti o izdr\u017eavanju i opskrbi.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLASMA NA POLJU FINANSIJSKIH TRANSAKCIJA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Imetak je veoma va\u017ean za \u017eivot i finansijske transakcije me\u0111u ljudima, koje se nekada odlikuju pronevjerom, nepravdom, plja\u010dkom, ugro\u017eavanjem prava drugih, ostvarivanjem li\u010dnih interesa na ra\u010dun op\u0107ih bez obzira na posljedice koje su na štetu druge strane, pa je stoga u ovom segmentu tolerantnost i fleksibilnost me\u0111u ljudima neophodna. U nastavku \u0107emo navesti neke primjere tolerantnosti islama na ovom polju:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama kada je rije\u010d o kupoprodaji je to što islam podsti\u010de na tolerantnost i blagost prilikom kupoprodaje pa ka\u017ee Allahov poslanik, a.s.: “Allah se smilovao \u010dovjeku koji je blag kada prodaje, kada kupuje...” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Islam podsti\u010de na odlaganje vra\u0107anja duga (onome ko nije u stanju na vrijeme vratiti) kako bi mogao ispuniti dogovor, kao i na opraštanje dijela duga, što spada u najbolja djela kod Allaha, pa ka\u017ee Uzvišeni: <\/span><\/span>“<\/span><\/span><\/span><\/strong>A ako je u nevolji, onda pri\u010dekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.”<\/span><\/span><\/strong>[77]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U ovom smislu Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Onaj ko \u010deka du\u017enika da vrati dug, ima\u0107e nagradu kao da svakog dana dijeli sadaku, a ako ga \u010deka i nakon roka za vra\u0107anje duga, ima\u0107e nagradu kao da svakog dana dijeli sadaku u visini duga.” (Ibn Mad\u017ee, Albani ga smatra vjerodostojnim<\/span><\/strong>)<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, islam podsti\u010de na blagost kod tra\u017eenja duga. Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Na Sudnjem danu \u0107e se obra\u010dunavati sa jednim \u010do­vjekom od prijašnjih naroda, koji nije imao dobrih djela osim da je, pošto je bio bo­gat \u010dovjek, davao ljudima novac u zajam i govorio svojim slugama: Oprostite dug siromahu, velikom du\u017eniku. Pa \u0107e Allah, d\u017e.š., re\u0107i svojim melekima: Mi smo pre\u010di da tako postupamo, oprostite mu grijehe.” (Muslim)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Islam podsti\u010de na blagost i prilikom vra\u0107anja duga. Ebu Hurejre <\/span><\/strong><\/span><\/span>prenosi da je neki \u010dovjek došao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i tra\u017eio od njega dug vrlo osorno, pa su sko\u010dili ashabi prema njemu (u namjeri da ga grde ili fizi\u010dki povrijede zbog grubog na\u010dina na koji je tra\u017eio svoje pravo pred Allahovim poslanikom a.s.), a Allahov poslanik rekao je: "Pustite ga, zaista onaj ko ima pravo (na nešto), ima pravo i prigovora", a zatim je rekao: "Dajte mu devu koja ima isto godina, kao i njegova" Tada ashabi rekoše: “O Allahov poslani\u010de, ne mo\u017eemo na\u0107i nego stariju (i bolju koja ima više mesa i koja je krupnija) od njegove", a on im re\u010de: "Dajte mu je. Zaista je najbolji me\u0111u vama onaj koji je najrevniji i najbolji u vra\u0107anju duga!” (Muttefekun alejhi)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i podsticanje na poništavanje trgovine u slu\u010daju da se jedna od dvije strane pokaje (predomisli). Allahov poslanik, a.s., je rekao: “Onome ko opozove trgovinu (vrati prodatu robu) kupcu koji se pokajao, ili obratno, Allah \u0107e mu na Sudnjemu danu poništiti grijehe.” (Ebu Davud, Ibn Hibban, Bejheki, hadis je sahih)<\/span><\/strong> Ako neko kupi nešto pa se pokaje što je kupio zbog neke nepravde koja mu je u\u010dinjena prilikom kupoprodaje, zato što nema potrebu više za tom stvari, ili nedostatka cijene, pa \u017eeli da vrati kupljenu stvar prodavcu i prodavac to prihvati, Allah \u0107e mu na Sudnjem danu otkloniti napor i grijehe zbog dobro\u010dinstva prema kupcu, jer prodaja je izvršena i kupac je ne mo\u017ee poništiti. Avnul-ma’bud (7. dio, str. 451)<\/em><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i pravo izbora prilikom kupoprodaje. Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Kupoprodavci imaju pravo izbora (da prihvate ili ne prihvate kupoprodaju) dok se nisu rastavili”, ili je rekao: “dok se ne rastave”; pa ako su bili iskreni i me\u0111usobno sve razjasnili, bit \u0107e obojici napredak u njihovoj kupoprodaji, a ako su nešto jedan drugom sakrili i slagali, umanjit \u0107e im se napredak u njihovoj kupoprodaji.” (Buhari)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od vidova tolerantnosti islama na polju finansijskih transakcija je sistem nasljedstva koji je uspostavljen i po kojem se dijeli (zaostavština umrlog nakon što se isplate eventualni dugovi) imovina umrlog onima koji imaju pravo na nju, i mladi i stariji, i muško i \u017eensko. Za svakog je pravedno odre\u0111en zadovoljavaju\u0107i dio. Tome svjedo\u010de razumni ljudi zdrave pameti shodno bliskosti i koristi preminulog vlasnika imetka. Niko nema pravo na podjelu nasljedstva na osnovu strasti i \u017eelja. Od prednosti ovog sistema je što imetak, ma koliki bio, dijeli se na dijelove i tako sprje\u010dava nagomilavanje bogatstva u rukama odre\u0111ene skupine. Allah Uzvišeni je u Kur’anu pojasnio koliki dio pripada sinovima, roditeljima, supru\u017enicima, bra\u0107i, pa ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Allah vam nare\u0111uje da od djece vaše – muškom pripadne toliko koliko dvjema \u017eenskima. A ako bude više od dvije \u017eenskih, njima – dvije tre\u0107ine onoga što je ostavio, a ako je samo jedna, njoj – polovina. A roditeljima, svakome posebno – šestina od onoga što je ostavio, ako bude imao dijete; a ako ne bude imao djeteta, a naslje\u0111uju ga samo roditelji, onda njegovoj materi – tre\u0107ina. A ako bude imao bra\u0107e, onda njegovoj materi – šestina, pošto se izvrši oporuka koju je ostavio, ili podmiri dug. Vi ne znate ko vam je bli\u017ei, roditelji vaši ili sinovi vaši. To je Allahova zapovijed! – Allah, zaista, sve zna i mudar je.<\/span><\/span><\/strong>”[78]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Mnoge pojedinosti u vezi sa ovom temom koje je Allah spomenuo na nekoliko mjesta u Kur’anu ne\u0107emo sada pojašnjavati, a onaj ko \u017eeli više saznati o temi nasljedstva neka se vrati na knjige koje tretiraju ovu temu.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što se prilikom podjele nasljedstva podsti\u010de na dobro\u010dinstvo prema svakom ko prisustvuje diobi pa se svakom od njih udijeli ponešto. Allah Uzvišeni ka\u017ee: “A kada diobi prisustvuju ro\u0111aci, siro\u010dad i siromasi, i njima nešto darujte i lijepu rije\u010d im recite.”<\/span><\/strong><\/span>[79]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, tolerantnost islama se ogleda i u sistemu oporuke, tj. musliman mo\u017ee oporu\u010diti da se, nakon njegove smrti, njegov imetak podijeli u dobrotvorne svrhe, trajnu sadaku, ali treba voditi ra\u010duna da ta koli\u010dina imetka ne pre\u0111e tre\u0107inu od ukupnog imetka. Od Amira bin S’ada se prenosi: “Poslanik, a.s., me je obišao dok sam bio bolestan u Mekki pa sam mu rekao – Imam imetak koji \u017eelim oporu\u010diti. Poslanik, a.s., re\u010de – Ne. Onda polovinu – ponovih. Ne – re\u010de Allahov poslanik, a.s., Nakon toga rekoh – Onda tre\u0107inu. Poslanik, a.s., re\u010de – Dobro, tre\u0107inu, a i to je mnogo. Da ostaviš nasljedstvo djeci ti je bolje nego da budu siromasi pa da prose od ljudi. Koliko god da udijeliš bi\u0107eš nagra\u0111en pa \u010dak i za zalogaj kojim nahraniš svoju \u017eenu. Allah \u0107e te mo\u017eda uzdi\u0107i (tvoj polo\u017eaj) pa \u0107e se ljudi (muslimani) okoristiti tvojim imetkom, a drugi (nevjernici) \u0107e štetovati.”[80]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong> <\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od uslova oporuke je i to da ona ne obuhvata onoga ko ima pravo na nasljedstvo kako bi se izbjegla nepravda prema ostalim nasljednicima i kako se ne bi me\u0111u njima javilo neprijateljstvo i netrpeljivost. Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Doista je Allah svakome dao pravo koje mu pripada, pa se oporuka ne odnosi na nasljednike.”[81]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a> (Sahih)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA NA POLJU KAZNENOG PRAVA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U islamu, kao i u ostalim religijama, postoji kazneno pravo (sistem kazni) koji ima za cilj da obezbjedi mir i stabilnost društva i zaštiti ga od kriminala i njegovog širenja, da sprije\u010di prolivanje krvi, sa\u010duva \u010dast i imetak, preventivno djeluje na ljude kako ne bi ugrozili jedni druge. Primjenom ovih kazni se sprje\u010dava kriminal, ili se ograni\u010dava, tj. umanjuje pa je zbog toga islam precizno odredio za svaki zlo\u010din (krivi\u010dno djelo) kaznu u skladu sa te\u017einom prijestupa. Shodno tome, kazna za ubistvo je odmazda, pa ka\u017ee Uzvišeni Allah: “O vjernici, propisuje vam se odmazda za ubijene…”[82]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong>, osim u slu\u010daju da rodbina ubijenog oprosti, tj. odustane od prava na odmazdu, jer ka\u017ee Uzvišeni: “… a onaj kome rod ubijenog oprosti…”[83]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Za krivi\u010dno djelo kra\u0111e propisana je kazna odsijecanja ruke, pa ka\u017ee Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono što su u\u010dinili i opomena od Allaha! A Allah je silan i mudar.”<\/span><\/span><\/strong>[84]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Kada lopov zna da \u0107e mu zbog kra\u0111e biti odsje\u010dena ruka, odusta\u0107e od kra\u0111e kako bi sa\u010duvao svoju ruku, a samim tim i imetak ljudi \u0107e biti bezbjedan.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Za blud je propisano bi\u010devanje i to ako po\u010dinioci ovog grijeha nisu prethodno bili u braku, pa ka\u017ee Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Bludnicu i bludnika izbi\u010dujte sa stotinu udara bi\u010da, svakog od njih…”<\/span><\/span><\/strong>[85]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Zato se treba \u010duvati svega onoga što vodi bludu, kao što je miješanje muškaraca i \u017eena, a tako\u0111er na ovaj na\u010din, sprje\u010davanjem bluda, se štiti i imetak ljudi da ga ne naslijedi neko ko nema pravo na njega.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Za klevetu bluda, kojom se napada na \u010dast, propisana je kazna bi\u010devanjem, pa ka\u017ee Allah: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>One koji okrive poštene \u017eene, a ne doka\u017eu to s \u010detiri svjedoka, sa osamdeset udaraca bi\u010da izbi\u010dujte…”<\/span><\/span><\/strong>[86]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 I za ostala krivi\u010dna djela islam je propisao i ustanovio kazne shodno te\u017eini i opasnosti prijestupa po društvo, pa je šerijat uspostavio op\u0107a pravila po kojima se odre\u0111uju kazne. Rekao je Allah: “Nepravda se mo\u017ee uzvratiti istom mjerom…”<\/span><\/strong><\/span>[87]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

“Ako ho\u0107ete da na nepravdu uzvratite, onda u\u010dinite to samo u onolikoj mjeri koliko vam je u\u010dinjeno.”<\/span><\/span><\/strong>[88]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Kako bi se sprovele sve ove kazne postoje jasno odre\u0111eni uvjeti koji se prethodno moraju ispuniti.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama u segmentu propisanih kazni koje su u vezi sa pravima ljudi je to što se one ne moraju nu\u017eno sprovesti ve\u0107 je ostavljen prostor za oprost i prihvatanje nadoknade (kompenzacije). Ka\u017ee Uzvišeni: “Nepravda se mo\u017ee uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se Allah \u0107e nagraditi; On, uistinu, ne voli one koji nepravdu \u010dine.”<\/span><\/strong><\/span>[89]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tolerantnost islama na ovom polju se ogleda i u tome da se kazne, koje se odnose na kršenje Allahovog prava, ne mogu sprovesti sve dok \u010dovjek ne obznani, ili dok vijest o njegovom prijestupu ne do\u0111e do zakonodavnih organa. Sve dotle, stvar je izme\u0111u Allaha i Njegovog roba. Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: <\/span>"\u010citavom mom ummetu (mojim sljedbenicima) \u0107e biti oprošteno, osim onima koji javno \u010dine grijehe. A jedna vrsta tog "javnog griješenja" je i to da \u010dovjek uradi nešto (grijeh) no\u0107u, a zatim osvane, a Allah, d\u017e.s., je pokrio taj grijeh, i ka\u017ee (po\u010dne pri\u010dati): "Sino\u0107 sam uradio to i to." Bio je zano\u0107io i njegov Gospodar ga je pokrio, a onda osvane i otkriva ono što je Allah prikrio (od njegovih grijeha)."<\/span><\/span><\/span><\/strong> (Muttefekun alejhi)<\/span><\/span><\/strong> Govori se o drskosti i bezobzirnosti prema vjeri i nemaru prema Allahovim propisima, “da po\u010dini neki grijeh no\u0107u” – po\u010dini bilo koji grijeh, zatim osvane pa i pored toga što mu je Allah sakrio taj grijeh, \u010dovjek govori kako je po\u010dinio taj i taj grijeh, tj. o tom svom grijehu pri\u010da svom lošem društvu, otkrivaju\u0107i ono što je Allah ve\u0107 bio sakrio o njemu. Ovo zato što taj \u010dovjek ne \u017eeli da mu se grijeh sakrije, \u017eeli skandal i bruku jer u tome vidi ponos i oholost.<\/span><\/em><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Propisivanjem ovih kazni islam \u017eeli sa\u010duvati prava ljudi, uspostaviti mir i stabilnost u zajednici i odvratiti od iskušenja (mogu\u0107nosti) da se ugrozi stabilnost i opstanak društva. Kada ubica zna da \u0107e biti ubijen, kada lopov zna da \u0107e mu ruka biti odsje\u010dena, kada bludnik i klevetnik znaju da \u0107e biti izbi\u010devani odusta\u0107e od onoga što su naumili i tako \u0107e spasiti i sebe i druge. Istinu je rekao Uzvišeni Allah kada ka\u017ee: “U odmazdi vam je – opstanak, o razumom obdareni, da biste se ubijanja okanili!”<\/span><\/strong><\/span>[90]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Mo\u017eda \u0107e neko re\u0107i da su kazne koje je islam propisao za neke prijestupe okrutne! Njemu \u0107emo re\u0107i sljede\u0107e: Razuman \u010dovjek je svjestan da se krivni\u010dnim djelima i njihovoj štetnosti, koje se ne mogu sakriti zajednici i društvu, mora pru\u017eiti otpor, protiv njih se mora boriti, odvra\u0107ati se od njih i za takva nedjela su kazne propisane. Što se ti\u010de razila\u017eenja oko vrste kazni, neka se svako zapita i pogleda da li su kazne koje je islam propisao uspješnije u sprje\u010davanju i smanjenju kriminala, ili su to pak kazne koje je \u010dovjek uspostavio, a koje samo doprinose širenju i pove\u0107anju kriminala. Štaviše, jedan od na\u010dina da se spasi zdravi dio tijela jeste i odstranjivanje pokvarenog dijela.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA PO PITANJU RATNIH ZAROBLJENIKA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od prirode ljudskih društava i zajednica je da me\u0111u njima ima neslaganja i nesuglasica, pa \u010dak i ratova zbog rasne i vjerske razli\u010ditosti, ili zbog ambicija širenja teritorije i uticaja, ili zbog ekonomskih interesa. Ka\u017ee Allah Uzvišeni: “A da Allah ne suzbija ljude jedne drugima, na Zemlji bi, doista, nered nastao – ali, Allah je dobar svim svjetovima.”<\/span><\/strong><\/span>[91]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Što se ti\u010de rata (borbe) u islamu, on je humanost prvog stepena. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “I ne budite kao oni koji su, da se poka\u017eu svijetu, nadmeno iz grada svoga izišli da bi od Allahova puta odvra\u0107ali. A Allah dobro zna ono što oni rade.”<\/span><\/strong><\/span>[92]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Rat u islamu se vodi radi sprje\u010davanja neprijateljstva i pomaganja obespravljenima. Ka\u017ee Allah: “A zašto se vi ne biste borili na Allahovom putu za potla\u010dene, za muškarce i \u017eene i djecu, koji uzvikuju: "Gospodaru naš, izbavi nas iz ovoga grada, \u010diji su stanovnici nasilnici, i Ti nam odredi zaštitnika i Ti nam podaj onoga ko \u0107e nam pomo\u0107i!”<\/span><\/strong><\/span>[93]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Kako bi borba u islamu bila humana mora biti u skladu sa tolerantnoš\u0107u i blagoš\u0107u, a neki od tih primjera su sljede\u0107i:<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je to što on nije vjera terorizma, neprijateljstva, nasilja i vo\u0111enja ratova kako ga opisuju neprijatelji islama koji su ljuti zbog velikog broja sljedbenika ove vjere i onih koji ulaze u nju. Kako islam mo\u017ee biti takav kada Allah zabranjuje neprijateljstvo i kršenje propisa, pa ka\u017ee: “I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpo\u010dinjite borbu! – Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu.”<\/span><\/strong><\/span>[94]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama u ratu je i to što je muslimanima nare\u0111eno da kada u toku rata bude ponu\u0111eno primirje prihvate ga kako bi pokazali da islam nije vjera ubijanja i u\u017eivanja u prolivanju krvi. Ka\u017ee Uzvišeni: “Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha, jer On, uistinu, sve \u010duje i sve zna.”<\/span><\/span>[95]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama u ratu je i to što se ne smiju ubijati oni koji ne u\u010destvuju u borbi.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, kada je rije\u010d o ratu u islamu, postoje pravila i obi\u010daji kako se ne bi izgubila ta humanost koja je karakteristi\u010dna za borbu u islamu. Ne smije se ubijati neprijatelj, osim onaj ko u\u010destvuje u borbi ili poma\u017ee. Starci, djeca, \u017eene, bolesnici, ranjenici, oni pobo\u017enjaci koji su se osamili radi svog ibadeta se ne smiju ubijati. Ranjeni tokom bitke se ne smiju ubijati, a tako\u0111er, nije dozvoljeno saka\u0107enje i skrnavljenje mrtvih. Ne smiju se ubijati \u017eivotinje, rušiti ku\u0107e, niti zaga\u0111ivati vode i bunarevi, ne smiju se goniti oni koji pobjegnu iz bitke. Sve ovo su smjernice Allahovog poslanika, a.s., i njegovih nasljednika (halifa) koje su upu\u0107ivali svojim vojskovo\u0111ama. Ovo predstavlja tolerantnu islamsku politiku u ratovima i u postupku Allahovog poslanika, a.s., prilikom osvajanja Mekke, \u010diji su ga stanovnici prethodno protjerali iz nje, uznemiravali ga, ubijali njegove drugove i nare\u0111ivali njegovo ubistvo. Tom prilikom je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Onaj ko u\u0111e u ku\u0107u Ebu Sufjana spokojan je, onaj ko zatvori svoja vrata spokojan je i onaj ko baci (ostavi) oru\u017eje spokojan je!”<\/span><\/strong><\/span>[96]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 U skladu sa politikom tolerantnosti u ratu su postupali i halife Allahovog poslanika, a.s., nakon njegove smrti. Rekao je Ebu Bekr Es-Siddik, r.a., prvi halifa Allahovog poslanika, a.s., svojim vojskovo\u0111ama koje bi slao u pohode: “Pridr\u017eavajte se ovih deset stvari koje vam oporu\u010dujem: nemojte izdati, ne zastranjujte, ne napuštajte borbu, nemojte sakatiti i unaka\u017eavati, ne ubijajte djecu, stare i \u017eene, ne sjecite i ne spaljujte palme, ne sjecite drve\u0107e koje ra\u0111a, ne koljite ovce, krave i kamile osim za jelo. Pro\u0107i \u0107ete pored ljudi koji su se izdvojili u svoje samostane radi ibadeta, pa ih ostavite u onome \u010demu su se posvetili.”<\/span>[97]<\/span><\/span><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama u ratu je i poštivanje ljudskih prava ratnih zarobljenika pa nije dozvoljeno ka\u017enjavati ih, poni\u017eavati, zastrašivati i sakatiti ih. Nije dozvoljeno iznurivati ih zabranjivanjem hrane i vode dok ne umru. Naprotiv, islam nare\u0111uje da se oni poštuju i da se prema njima lijepo ophodi. Ka\u017ee Allah: “<\/span><\/strong><\/span>I hranu su davali – mada su je i sami \u017eeljeli – siromahu i siro\u010detu i su\u017enju. "Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tra\u017eimo!”<\/span><\/span><\/strong>[98]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Sljedbenici islama \u017eure u primjeni ovih humanih smjernica u opho\u0111enju prema zarobljenicima. O ovome svjedo\u010de primjer Umejra koji ka\u017ee: “Bio sam jedan od zarobljenika na dan bitke na Bedru, pa je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Lijepo postupajte sa zarobljenicima”. Bio sam u skupini ensarija, pa kada bi prinijeli hranu da jedu, jeli su hurme i mene hranili iz dobro\u010dinstva koje im je oporu\u010dio Allahov poslanik a.s.” <\/span><\/strong><\/span>[99]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan od vidova tolerantnosti islama u ratu prema zarobljenicima je njihovo puštanje bez otkupa ili uz otkup, nov\u010danu nadoknadu ili razmjenu za muslimanske zarobljenike, shodno situaciji i op\u0107em interesu, jer Allah Uzvišeni ka\u017ee: “Kada se u borbi s nevjernicima sretnete po šijama ih udarajte sve dok ih ne oslabite, a onda ih ve\u017eite, i poslije, ili ih velikodušno su\u017eanjstva oslobodite ili otkupninu zahtijevajte, sve dok borba ne prestane.”<\/span><\/strong><\/span>[100]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama na ovom polju je i to što je muslimanima oporu\u010deno da se na lijep na\u010din ophode prema narodu zemlje koju su osvojili. Allahov poslanik, a.s., je oporu\u010dio u hadisu da se lijepo postupa sa koptima, pa ka\u017ee: “Kada osvojite Misr (Egipat) lijepo postupajte sa koptima, jer oni pla\u0107aju d\u017eizju (porez) i u srodstvu su sa nama.”<\/span><\/strong> (Osnova hadisa se nalazi u Muslimovom sahihu)<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Nije dozvoljeno napadati na \u010dast i dostojanstvo pora\u017eenih naroda, plja\u010dkati njihov imetak, poni\u017eavati ih, rušiti njihove ku\u0107e, svetiti im se. Štaviše, treba nare\u0111ivati na dobro, odvra\u0107ati od zla i uspostaviti pravdu. Muslimani su ove smjernice primijenili nakon Allahovog poslanika, a.s., a najbolji dokaz tome je ugovor kojeg je Omer bin Hatab, r.a., sklopio sa stanovnicima Jerusalima kada je ušao u grad nakon osvajanja, u kojem stoji: (U ime Allaha Milostivog Samilosnog, ovo je ono što Allahov rob i vo\u0111a pravovjernih garantuje stanovnicima Jerusalima: garantujem vam bezbjednost vaših \u017eivota, imetka, crkava, krstova… ne\u0107e biti netrpeljivosti prema vašoj vjeri, niti \u0107e iko od vas biti ošte\u0107en…). Da li je povijest zabilje\u017eila ovakav primjer pravde i tolerantnosti od strane osvaja\u010da prema pora\u017eenom?! Bez obzira što je Omer, r.a., bio u mogu\u0107nosti da \u010dini šta je htio sa njima i da postavlja uslove kakve je htio. On je bio pravedan i tolerantan, što jasno ukazuje na to da je rat u islamu humanost a nikako ostvarivanje ovosvjetskih ambicija. <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA I PRAŠTANJE GRIJEHA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Svi Ademovi, a.s., sinovi (ljudi) su grješni prema svome Gospodaru, prema sebi ili prema zajednici, i to je ono o \u010demu nas je obavijestio Allahov Poslanik, a.s., u hadisu: “Svi Ademovi sinovi (ljudi) su griješni, a najbolji su oni koji se puno kaju.” (Bilje\u017ei ga Tirmizi i Ibn Ma’d\u017ee a Albani ga ocjenjuje vjerodstojnim)<\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Ovi grijesi koje \u010dine ljudi su posljedica starog sukoba i obe\u0107anja kojeg je šejtan dao kako bi zaveo Ademove, a.s., sinove. Uzvišeni Allah ka\u017ee o tom obe\u0107anju: "Gospodaru moj" – re\u010de – "zato što si me u zabludu doveo, ja \u0107u njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudi\u0107u se da ih sve zavedem.” <\/span><\/strong><\/span>[101]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je to što Allah prašta grijehe, koliko god ih \u010dovjek ponavljao, sve dok tra\u017ei oprosta za njih, jer je u prirodi \u010dovjeka da griješi, a grijesi \u0107e se brisati i praštati sve dok \u010dovjek bude ustrajan u tra\u017eenju oprosta od svog Gospodara. Od Ebu Seida el Hudrija se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Iblis je rekao – tako mi Gospodara ne\u0107u prestati da zavodim sinove Ademove s pravoga puta sve dok im duša ne napusti tijelo. Nastavi Allahov poslanik – A Gospodar Uzvišeni je rekao: “Ja ne\u0107u prestati da im praštam sve dok me mole za oprost.” (Musned imama Ahmeda, Sahihul-D\u017eami’ 1650)<\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er, Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Tako mi Onoga u \u010dijoj je ruci moja duša, kada vi ne biste griješili, Allah bi doveo druge ljude koji bi griješili i Allaha molili za oprost, a On im praštao.” (Ahmed i Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je to što je Allah u\u010dinio vrata tevbe (pokajanja) otvorenim pred muslimanom u svako vrijeme i svakoj situaciji, pa ka\u017ee Uzvišeni: “A onome ko se poslije nedjela svoga pokaje i popravi se – Allah \u0107e, sigurno, oprostiti. Allah doista prašta i samilostan je.<\/span><\/strong><\/span>[102]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Uzvišeni Allah no\u0107u pru\u017ea Svoju ruku da primi pokajanje onoga ko je danju po\u010dinio neki grijeh i danju pru\u017ea Svoju ruku da primi pokajanje onoga ko je no\u0107u po\u010dinio neki grijeh. I tako sve dok se Sunce ne pojavi sa zapada.” <\/span><\/strong><\/span>(Muslim)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Vrata pokajanja su otvorena osim u veoma rijetkim situacijama, pa ka\u017ee Uzvišeni Allah: “Allah prima pokajanje samo od onih koji u\u010dine kakvo hr\u0111avo djelo samo iz lahkomislenosti, i koji se ubrzo pokaju; njima \u0107e Allah oprostiti. – A Allah sve zna i mudar je.<\/span><\/strong><\/span> <\/strong>Uzaludno je kajanje onih koji \u010dine hr\u0111ava djela, a koji, kad se nekom od njih pribli\u017ei smrt, govore: "Sad se zaista kajem!", a i onima koji umru kao nevjernici. Njima smo bolnu patnju pripremili.”<\/span><\/span><\/strong>[103]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Vrata pokajanja su otvorena osim u dva slu\u010daja kako je pojasnio Allahov poslanik, a.s., u hadisu: “Allah prima pokajanje svoga roba sve dok mu duša ne do\u0111e do grkljana.” (Tirmizi, sahih)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

“Ko se pokaje prije nego sunce iza\u0111e sa zapada, Allah \u0107e mu primiti pokajanje.” (Muslim)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Još jedan od vidova tolerantnosti islama je i to što je pokajanje olakšano i dostupno. To je stvar izme\u0111u Gospodara i Njegovog roba gdje me\u0111u njima nema nikakvog posredništva, napora, neprijatnosti i poteško\u0107e. Dovoljno je da rob podigne ruke pema svome Gospodaru, prizna svoje grijehe i zamoli za oprost. Ka\u017ee Uzvišeni Allah: “Onaj ko kakvo zlo u\u010dini ili se prema sebi ogriješi pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – na\u0107i \u0107e da Allah prašta i da je milostiv.”<\/span><\/strong><\/span>[104]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a> <\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er,<\/span> sva loša djela i grijesi onoga ko se iskreno pokajao i \u010dvrsto odlu\u010dio da se ne\u0107e vra\u0107ati njima, bi\u0107e pretvorena u dobra, jer ka\u017ee Allah Uzvišeni: “<\/span><\/strong><\/span>I oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludni\u010de; – a ko to radi, iskusi\u0107e kaznu, patnja \u0107e mu na onome svijetu udvostru\u010dena biti i vje\u010dno \u0107e u njoj poni\u017een ostati; ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela \u010dine, Allah \u0107e njihova hr\u0111ava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je<\/span><\/span><\/strong>.”<\/span><\/span><\/strong>[105]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islamski šerijat se obra\u0107a mentalitetu grješnika i lije\u010di njegovu psihi\u010dku zbunjenost time što su mu vrata pokajanja otvorena kako bi se odvratio od grijeha i kako ne bi o\u010dajavao i izgubio nadu da \u0107e naš Gospodar, Allah Uzvišeni, oprostiti svojim stvorenjima grijehe ma koliki oni bili. <\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Ka\u017ee Allah: <\/span>“Reci: "O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah \u0107e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.”<\/span><\/span><\/strong>[106]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Ovo je što se ti\u010de obaveza i prava prema Allahu, a što se ti\u010de prava ljudi, potrebno je vratiti im njihova prava i zatra\u017eiti oprost.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što \u0107e \u010dovjek biti nagra\u0111en za svoj lijep nijjet (odluku) pa iako je ne sprovede u djelo, tj. ako je odlu\u010dio u\u010diniti dobro djelo pa ga ne u\u010dini, bi\u0107e nagra\u0111en kao da ga je u\u010dinio. Štaviše, ako musliman naumi u\u010diniti neko loše djelo pa odustane od toga iz straha od Allahove kazne, Allah \u0107e ga nagraditi za to, jer je ostavio ono što je zabranjeno boje\u0107i se Allaha. Poslanik, a.s, ka\u017ee da je rekao Allah u hadisi-kudsiju: “<\/span><\/strong><\/span>Ako Moj rob odlu\u010di (naumi) da u\u010dini neko loše djelo, pa ga ne u\u010dini, Ja mu za to nista ne upisujem, a ako on to loše djelo u\u010dini, onda mu upisem. Kada Moj rob naumi da u\u010dini dobro djelo, pa ga ne u\u010dini (nešto ga sprije\u010di), Ja cu mu za to upisati potpuno dobro djelo (kao da ga je i u\u010dinio). A ako ga odlu\u010di u\u010diniti i u\u010dini ga, Ja cu mu za njega upisati deset dobrih djela do sedam stotina puta više od toga.”[107]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tolerantnost islama se ogleda i u tome što grijesi muslimana ne mogu zakloniti i sprije\u010diti Allahovu milost od njega. \u0106ak \u0107e se nadati Allahovoj milosti i oprostu i u slu\u010daju kada vidi mnoštvo grijeha, kada mu budu predo\u010deni. Allahov poslanik, a.s., je rekao: “Ja doista znam posljednjeg \u010dovjeka koji \u0107e u\u0107i u D\u017eennet, a posljednjeg stanovnika D\u017eehennema koji \u0107e iza\u0107i iz njega. Taj \u010dovjek \u0107e biti doveden na Sudnjem danu pa \u0107e mu se narediti da mu se poka\u017eu njegovi mali grijesi, a uklone od njega veliki. Kada mu se izlo\u017ee mali grijesi bi\u0107e mu re\u010deno: - Toga dana si uradio to i to. \u010covjek \u0107e re\u0107i – Da. Ne\u0107e mo\u0107i da negira i boja\u0107e se da mu ne budu izlo\u017eeni i veliki grijesi, pa \u0107e mu Allah re\u0107i – Zamijenio sam ti svako loše djelo dobrim. Na to \u0107e \u010dovjek kazati – O Gospodaru, u\u010dinio sam neke grijehe koje ne vidim ovdje. Tada se Allahov poslanik, a.s., nasmijao tako da su mu se vidjeli kutnjaci.” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što je Allah blag prema grješniku i prema nevjerniku, pa ka\u017ee Uzvišeni: <\/span><\/span>“<\/span><\/span><\/span><\/strong>Da Allah ka\u017enjava ljude prema onome što zaslu\u017ee, ništa \u017eivo na površini Zemljinoj ne bi ostavio; ali, On ih ostavlja do roka odre\u0111enog, i kad im rok do\u0111e – pa Allah dobro zna robove Svoje.”<\/span><\/span><\/strong>[108]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA I PONIŠTAVANJE GRIJEHA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od tolerantnosti islama je i to što je za neka djela ibadeta propisana nagrada brisanje grijeha kao milost od Allaha prema svojim robovima, rastere\u0107enje njihovih duša i osloba\u0111anje od mnoštva grijeha. Neka od tih djela su:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Obavljanje propisanih obreda za koje je nagrada brisanje grijeha. Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Pet dnevnih namaza, d\u017euma do d\u017eume i ramazan do ramazana, brišu grijehe po\u010dinjene izme\u0111u njih, ako se izbjegnu veliki grijesi.” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Poslanik, a.s., ka\u017ee: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Obavljajte had\u017ed\u017e i umru, jedno iza drugoga, jer zaista oni otklanjaju siromaštvo i brišu grijehe kao što mijeh uklanja prljavštinu od zlata i srebra. Za primljeni had\u017ed\u017e nema druge nagrade osim D\u017eenneta.” (Hadis je sahih, Es-Sahiha 1200)<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/em><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što je izbjegavanje velikih grijeha uzrok oprosta onoga što preostane od malih grijeha, jer ka\u017ee Allah Uzvišeni: <\/span><\/span>“<\/span><\/span><\/span><\/strong>Ako se budete klonili velikih grijehova, onih koji su vam zabranjeni, Mi \u0107emo pre\u0107i preko manjih ispada vaših i uveš\u0107emo vas u divno mjesto.”<\/span><\/span><\/strong>[109]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Širenje selama i rukovanje me\u0111u muslimanima tako\u0111er brišu grijehe. Od Huzejfe se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Kada se musliman rukuje sa svojim bratom muslimanom, sa njih spadaju grijesi kao što liš\u0107e pada sa drveta.” (Bilje\u017ei ga Bezzar, a Albani ga smatra vjerodostojnim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što sve što \u010dovjeka zadesi od bolesti, iskušenja i tuge, Allah \u0107e mu zbog toga oprostiti grijehe i umanjiti loša djela. Od Ebu Seida El-Hudrija, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Ne\u0107e vjernika zadesiti ni teško\u0107a, ni bolest, niti zabrinutost, niti tuga, niti bilo kakva neda\u0107a, ni \u017ealost, osim da mu time Allah ne izbriše nešto od njegovih grijeha.” (Muslim)<\/span><\/span><\/strong> <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

Tako\u0111er, Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Vjernika ne\u0107e zadesiti nikakva nevolja, pa \u010dak ni ubod trna, a da mu Allah zbog toga ne\u0107e upisati dobro ili izbrisati loše djelo.” (Muttefekun alejhi)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/em><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- \u010cisto\u0107a i higijena u islamu tako\u0111er brišu grijehe. Od Ebu Seida El-Hudrija se prenosi da je Allahov poslanik a.s., rekao: “Zar ne\u0107ete da vam uka\u017eem na ono zbog \u010dega \u0107e vam Allah poništiti grijehe i uve\u0107ati dobra djela? Ashabi rekoše – Ho\u0107emo, Allahov poslani\u010de. Zatim Allahov poslanik, a.s., re\u010de: “Upotpunite abdest kada vam je teško i iš\u010dekujte namaz za namazom. Niko od vas ne\u0107e iza\u0107i iz svoje ku\u0107e, klanjati za imamom, zatim sjesti i \u010dekati sljede\u0107i namaz, a da meleci ne\u0107e re\u0107i – Allahu oprosti mu, Allahu smiluj mu se.” (Bilje\u017ee ga Ibn Mad\u017ee, Ibn Huzejme, Ibn Hibban u svom Sahihu, Darimi u svom Musnedu, a Albani ga smatra vjerodostojnim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što je lahko djelo spominjanja i sje\u0107anja na Allaha ravno udjeljivanju imetka na Allahovom putu u razli\u010dite svrhe. Ebu Hurejre kazuje da su se siromasi po\u017ealili Allahovom poslaniku, a.s., kazavši: 'Bogataši nas pretekoše u visokim dered\u017eama i vje\u010dnim u\u017eivanjima.' Muhammed, a.s., ih upita: <\/em><\/em>'Kako to<\/strong>?' Rekoše: 'Klanjaju kao i mi, poste kao i mi, ali oni imaju prednost u imetku pomo\u0107u kojeg obavljaju had\u017ed\u017e i umru, bore se i udjeljuju. Muhammed, a.s., re\u010de: <\/em>'Ho\u0107ete li da vas podu\u010dim ne\u010demu \u010dime \u0107ete sti\u0107i one koji su vas prestigli, još više presti\u0107i one koji su iza vas i niko ne\u0107e biti bolji od vas, osim onoga ko uradi isto što i vi<\/strong>?' Rekoše: 'Ho\u0107emo, Allahov poslani\u010de!' On im re\u010de: <\/em>'Poslije svakog namaza prou\u010dite 33 puta subhanall\u0101h, 33 puta elhamdulill\u0101h i 33 puta All\u0101hu ekber.<\/strong> Razišli smo se i neki su rekli da treba po 33 puta re\u0107i subhanalla i elhamdu lillah, a Allahu ekber 34 puta pa sam ponovo pitao Allahovog poslanika, a.s., i rekao mi je – Reci po 33 puta.” (Muslim)<\/em><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

-<\/span><\/span><\/em> Mnoštvo dobrih djela briše loša djela. Prenosi Muaz ibn D\u017eebel, radijallahu anhu, da je od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tra\u017eio da mu oporu\u010di nešto (da ga posavjetuje), pa je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Boj se Allaha gdje god bio, poslije lošeg djela uradi dobro djelo, \u010dime \u0107eš ga izbrisati i lijepo postupaj prema ljudima!” (Ahmed)<\/strong><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je i to što neka djela ibadeta brišu i poništavaju kaznu za po\u010dinjene manje grijehe. Dokaz za to je hadis od Ebu Umame, r.a., u kojem se prenosi da je došao neki \u010dovjek Allahovom poslaniku, a.s. i rekao: “O Allahov poslani\u010de, zaslu\u017eujem kaznu pa me kazni!!! Poslanik, a.s., re\u010de – Jesi li uzeo abdest prije nego si mi došao? Ovaj \u010dovjek re\u010de – Jesam. Jesi li klanjao sa nama kada smo mi klanjali – upita Allahov poslanik a.s. \u010covjek odgovori – Da. Poslanik, a.s., na to re\u010de – Idi, doista ti je Allah ve\u0107 oprostio.” (Muttefekun alejhi) <\/span><\/strong>Naravno, u hadisu nije rije\u010d o kaznama za blud, pijenje alkohola i sli\u010dno jer one se ne ukidaju i ne brišu namazom i nije dozvoljeno imamu da ih ostavi.<\/em><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA I OTKUP ZA GRIJEHE<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od tolerantnosti islama je i to što je propisan otkup kada se prekrše neke zabrane u odnosu prema Allahu ili prema ljudima. Taj otkup je razlog oprosta po\u010dinjenog grijeha i on anulira gri\u017eu savjesti kod muslimana nakon što izvrši otkup za grijeh, da ne bi zbog tog grijeha \u017eivio u uznemirenosti i brizi. U nastavku \u0107emo navesti neke od aspekata tolerantnosti i fleksibilnosti na ovom polju:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- U slu\u010daju nenamjernog ubistva propisan je otkup kako nam je pojasnio naš uzvišeni Gospodar: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Nezamislivo je da vjernik ubije vjernika, to se mo\u017ee dogoditi samo – nehotice. Onaj ko ubije vjernika nehotice – mora osloboditi ropstva jednog roba-vjernika i predati krvarinu porodici njegovoj; oslobo\u0111en je krvarine jedino ako oni oproste. Ako on pripada narodu koji vam je neprijatelj, a sam je vjernik, mora osloboditi ropstva jednog roba-vjernika; a ako pripada narodu s kojim ste u savezu, mora dati krvarinu porodici njegovoj i osloboditi ropstva jednog roba-vjernika. Ne na\u0111e li, mora uzastopce postiti dva mjeseca da bi Allah primio pokajanje – a Allah sve zna i mudar je.”<\/span><\/span><\/strong>[110]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- U slu\u010daju zihara – kada se \u010dovjek zavjetuje da ne\u0107e prilaziti svojoj \u017eeni kao što ne prilazi majci – propisan je otkup kako nam je pojasnio Uzvišeni Allah: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Oni koji \u017eenama svojim reknu da im nisu dopuštene, kao što im nisu dopuštene majke njihove, a onda odlu\u010de da s njima nastave \u017eivjeti, du\u017eni su, prije nego što jedno drugo dodirnu, da jednog roba ropstva oslobode. To vam se nare\u0111uje – a Allah dobro zna ono što vi radite.”<\/span><\/span><\/strong>[111]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Za kršenje zakletve je tako\u0111er propisan otkup kako nam je pojasnio Uzvišeni: “<\/strong><\/span><\/span><\/span>Allah vas ne\u0107e kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali \u0107e vas kazniti ako se zakunete namjerno. Otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha obi\u010dnom hranom kojom hranite \u010deljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao – neka tri dana posti. Tako se za zakletve vaše otkupljujte kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se! Eto, tako vam Allah objašnjava propise Svoje da biste bili zahvalni.”<\/span><\/span><\/strong>[112]<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama na polju otkupa za grijehe je i to što otkup prestaje biti obavezan u slu\u010daju nemo\u0107i da se on izvrši bilo finansijski ili tjelesno. Najbolji dokaz za to je pri\u010da o ashabu koji je došao Poslaniku, a.s., i rekao mu: - Allahov Poslani\u010de, ja sam propao! “Šta ti je?”, upitao je on. - Spolno sam op\u0107io sa svojom \u017eenom, a postio sam - odgovorio je. “Imaš li roba da ga oslobodiš?”, upitao je Allahov Poslanik, s.a.v.s. - Nemam - odgovorio je. “ A jesi li u mogu\u0107nosti postiti dva uzastopna mjeseca?”, pitao je dalje (Vjerovjesnik, s.a.v.s.). - Nisam - odgovorio je ovaj. “Da li si u mogu\u0107nosti nahraniti šezdeset siromaha?” - Nisam - odgovorio je. Potom se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zadr\u017eao - ka\u017ee Ebu Hurejre - i dok smo mi još bili tu, Vjerovjesnik je došao sa posudom hurmi i upitao za onog \u010dovjeka gdje je.- Ja sam - odazvao se ovaj. “Uzmi ih i podijeli na ime milostinje!”, re\u010de mu Allahov vjerovjesnik, s.a.v.s. -Je li siromašnijem od mene, Allahov poslani\u010de? - upitao je on i nastavio: - Bogami, izme\u0111u dva njezina kamenjara (dva krša Medine) nema nikog siromašnijeg od mojih uku\u0107ana! Vjerovjesnik, s.a.v.s., se nasmija toliko da su mu se ukazali o\u010dnjaci, a zatim re\u010de: “Nahrani njima svoje uku\u0107ane!”[113]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA I TRAJNOST DOBRIH DJELA<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Od tolerantnosti islama je i to što musliman mo\u017ee biti nagra\u0111en i za djela koja ne \u010dini i to tako što \u0107e drugima ukazati na \u010dinjenje nekog dobra. Ka\u017ee Allahov poslanik a.s.: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Ko bude pozivao ka Uputi, imace istu nagradu kao i oni koji ga budu slijedili, a to ne\u0107e ništa umanjiti njihove nagrade. A ko bude pozivao u zabludu ima\u0107e isti grijeh kao i oni koji ga budu slijedili, a to ne\u0107e ništa umanjiti od njihovog grijeha.”[114]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Ovo je ono što muslimana podsti\u010de da svim silama nastoji popraviti svoje društvo \u010dinjenjem, podr\u017eavanjem i pozivanjem na dobro, a s druge strane borbom protiv nereda i upozoravanjem na njega, kao i neširenjem i nepromoviranjem istog u društvu kako bi imao što manje loših djela. Na ovaj na\u010din musliman popravlja sebe i društvo.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, od širokogrudosti islama je i to što je lijep odgoj porodice i širenje znanja u ljudskom društvu nešto za šta \u0107e \u010dovjek biti nagra\u0111en još za svoga \u017eivota, a ta dobra djela \u0107e trajati i nakon njegove smrti. Ka\u017ee poslanik a.s.: “Kada \u010dovjek umre, prestaju mu te\u0107i sevapi za djela izuzev u tri slu\u010daja: trajne sadake, korisnog znanja ili dobrog djeteta koje mu u\u010di dov<\/strong>u!”<\/span><\/strong><\/span><\/span>[115]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA I \u010cOVJEKOVE STRASTI<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Doista, od širokogrudosti islama, njegove fleksibilnosti, \u017eelje i ljubavi prema dobru za svoje sljedbenike je i to što se njihove navike i udovoljenje strastima, ako je to sa dobrom namjerom i ciljem (u skladu sa islamskim propisima), ra\u010dunaju kao dobra djela za koja \u0107e biti nagra\u0111eni. U tom smislu navodimo sljede\u0107e:<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama je to što kada musliman udovolji svojim prohtjevima na halal na\u010din, sa svojom \u017eenom, s namjerom o\u010duvanja svoje i njene \u010dednosti i kako ne bi upali u ono što je zabranjeno, u tom slu\u010daju udovoljavanje strastima je ibadet, dobro djelo za koje \u0107e biti nagra\u0111en. <\/span><\/span>Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da su mu neki poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, drugovi rekli: <\/strong>"Allahov poslani\u010de, odoše bogataši s nagradama: klanjaju kao što mi klanjamo, poste kao što mi postimo i daju milostinju od viška svog imetka." Allahov Poslanik re\u010de: "Zar i vama Allah nije dao nešto s \u010dime \u0107ete sadaku udjeljivati!? Zaista je svaki tesbih sadaka, svaki tekbir i svaki tahmid su sadaka, svaki tehlil je sadaka; nare\u0111ivanje dobra i odvra\u0107anje od zla je sadaka; a i bra\u010dni odnos sa svojom \u017eenom je sadaka." Ashabi upitaše: "Allahov Poslani\u010de, zar i u zadovoljenju svojih strasti ima nagrade!?" "Šta mislite, kada bi neko od vas svoju strast upotrijebio u zabranjeno, zar za to ne bi zaslu\u017eio grijeh? Isto tako, ako je upotrijebi u dozvoljeno, imat \u0107e za to nagradu', odgovori Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem."[116]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tako\u0111er, za navike koje su dozvoljene musliman \u0107e biti nagra\u0111en ukoliko ih \u010dini sa lijepom namjerom i svrhom. U tom smislu, ako musliman jede i pije s namjerom da sa\u010duva i oja\u010da svoje tijelo kako bi zara\u0111ivao ono što mu je dozvoljeno, kako bi zaradio opskrbu za svoju porodicu \u010dime ga je i Allah obavezao, kako bi pomogao svojoj bra\u0107i u bogobojaznosti i obo\u017eavanju Allaha, sve je to ibadet za koji \u0107e biti nagra\u0111en. Rekao je Allahov poslanik a.s.: “Kada \u010dovjek potroši na svoju pordicu ono što je zaradio, ra\u010duna mu se kao sadaka.”[117]<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Štaviše, svako djelo koje musliman u\u010dini sa lijepom namjerom i ciljem ubraja se u sadaku. Poslanik, a.s., je rekao: “<\/span><\/strong><\/span><\/span>Svaki musliman du\u017ean je dati sadaku.' Rekli su: 'A šta ako ne mo\u017ee?' Rekao je: 'Neka privre\u0111uje svojim rukama i tako koristi sebi i dijeli sadaku.' A ako ne mo\u017ee ili ako to ne u\u010dini?', upitali su. 'Neka pomogne onom koji je u velikoj potrebi', rekao je. 'A ako ne u\u010dini?', upitali su. 'Neka preporu\u010duje dobro', odgovorio je. 'A ako i to ne uradi', upitali su. 'Neka se okani zla, jer je i to sadaka.” (Buhari)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

TOLERANTNOST ISLAMA U ODGOJU<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Pravac i metod koji islam koristi u odgoju i podu\u010davanju je pravac samilosti, dobrostivosti i blagosti, a nikako metod grdnje i obeshrabrenja. Allahov poslanik, a.s., ka\u017ee: “Doista ja nisam poslat da proklinjem i da ote\u017eavam, ve\u0107 sam poslat da podu\u010davam i olakšavam.”[118]<\/span><\/span><\/strong><\/a><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Od tolerantnosti islama na polju savjetovanja je metod Allahovog poslanika, a.s., koji se zasniva na ljubavi prema dobru, samilosti, blagosti i nje\u017enosti u izlaganju. To je onaj metod i na\u010din kojeg je Allahov poslanik, a.s., primjenio u savjetovanju mladi\u0107a koji je \u017eelio da po\u010dini blud pa je za to tra\u017eio dozvolu od Allahovog poslanika a.s.. Poslanik, a.s., mu je rekao: “Da li bi volio da neko sa tvojom majkom \u010dini blud? `Ne bih Allahov Poslani\u010de` - odgovori mladi\u0107. `A da li bi volio da neko sa tvojom sestrom po\u010dini blud?`- upita ga Allahov Poslanik.`Ne bih Allahov poslani\u010de`. `Ni drugi ljudi ne vole da se \u010dini blud sa njihovim majkama, sestrama, tetkama` - re\u010de mu Allahov poslanik a.s. Nakon toga stavi plemenitu ruku na mladi\u0107evu glavu i prou\u010di mu dovu: `Gospodaru, oprosti mu njegove grijehe, o\u010disti mu srce, sacuvaj mu njegov spolni organ (kako ne bi po\u010dinio blud).” (Sahih, Es-Sahiha 370, šejh Arnaut ka\u017ee da je lanac ovoga hadisa sahih)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

- Tolerantnost islama na polju podu\u010davanja u primjeni metoda fleksibilnosti i lahko\u0107e. Allahov poslanik, a.s., je trasirao stazu, pravac i metodu lahko\u0107e i pojednostavljenosti onima nakon njega kroz pri\u010du sa beduinom koji je ušao u d\u017eamiju i pomokrio se. Ashabi Allahovog poslanika, a.s., rekoše “Meh, Meh” (uzvik grdnje), a Allahov poslanik, a.s., tada re\u010de: “Pustite ga, nemojte ga prekidati”, zatim je pozvao beduina i rekao mu – Ovo je d\u017eamija i ne slu\u017ei za obavljanje nu\u017ede.<\/span> Kako ka\u017ee Allahov poslanik, a.s. – D\u017eamija slu\u017ei za u\u010denje Kur’na i spominjanje Allaha. Nakon toga je naredio da se prospe kofa vode na mjesto gdje se pomokrio beduin kako bi se uklonila ne\u010disto\u0107a. (Muttefekun alejhi)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Doista, poslanikova tolerantnost nije kaznila, niti grdila ovog mladi\u0107a iako je \u017eelio po\u010diniti grijeh koji se u islamu smatra velikim, niti je grdila ovog beduina, neznalicu koji se pomokrio u d\u017eamiji Allahovog poslanika, a.s., iako je d\u017eamija od najboljih i najvrijednijih mjesta. To samo pojašnjava pravac i metod po kojem treba postupati nakon njega, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi olakšao na\u010din podu\u010davanja, upu\u0107ivanja i odgoja.<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

ZAKLJU\u010cAK<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Kroz dru\u017eenje sa ovom knjigom biva ti potpuno jasno da islam te\u017ei i poziva ka tolerantnosti kroz dobro\u010dinstvo ljudima i poziv na lijepo ponašanje prema njima. Zar Allahov poslanik, a.s., nije rekao: “Nipošto ne potcjenjuj ni jedno od dobrih djela, pa makar da sretneš svoga brata nasmijanog lica.” (Muslim)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Tako\u0111er, islam poziva ka tolerantnosti tako što poziva i zagovara da se ljudima \u017eeli dobro. Zar Allahov poslanik, a.s., nije rekao: “\u017deli drugima ono što \u017eeliš sebi.” (Tirmizi, Ibn Mad\u017ee, Es-Sahiha 72)<\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Musliman se ne smije miješati u tu\u0111e stvari i poslove i mora ostaviti ono što ga se ne ti\u010de, jer Allahov poslanik, a.s., je rekao: “Od ljepote islama \u010dovjeka je ostavljanje onoga što ga se ne ti\u010de.” (Bilje\u017ei ga Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen, a šejh Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim u Miškah)<\/em><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Islam poziva ka tome da \u010dovjek bude od koristi ljudima i da unosi sre\u0107u i radost me\u0111u njih. Poslanik, a.s., ka\u017ee: “<\/span><\/strong><\/span>Najdra\u017ei ljudi Allahu su najkorisniji narodu (od kojih narod najviše koristi ima). Najdra\u017ee djelo Allahu jeste: ona radost i veselje koju uneseš u nekog muslimana, ili da mu otkloniš neku neda\u0107u i brigu, ili da otkloniš od njega glad (tj. da ga nahraniš), ili da mu podmiriš neki njegov dug. Da budem tu sa svojim bratom koji je u potrebi i neda\u0107i nekoj, dra\u017ee mi je nego da provedem mjesec dana u i’tikafu u ovom mesd\u017eidu (tj. Poslanikovoj d\u017eamiji u Medini). Ko suzbije svoju ljutnju i strpi se u momentima ljutnje, Allah \u0107e mu prikriti njegove mahane. A ko sakrije i neutrališe svoj bijes onda kada je u mogu\u0107nosti da ga ispolji, Allah \u0107e mu ispuniti srce zadovoljstvom na Sudnjem danu. Ko bude sa svojim bratom u neda\u0107i i potrebi dok je ne stabilizira (tj. otkloni i neutrališe), Allah \u0107e stabilizirati i oja\u010dati njegova stopala na Dan kada \u0107e stopala nestati i propasti.” (Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Sahihul-D\u017eami’)<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 Ovo nije govor \u010dovjeka ve\u0107 je sve argumentovano šerijatsko-islamskim dokazima i tekstovima iz Kur’ana i Sunneta. Ovo je metodologija i pravac ove vjere. Zar vjera, \u010diji je ovo put, nije najpre\u010da da se slijedi i podr\u017eava, ili u najmanju ruku, da joj se ne suprotstavlja, ve\u0107 da joj se objezbe\u0111uju putevi i na\u010dini kako bi ona napredovala i širila se? Zaista je sre\u0107an onaj ko pripada ovakvoj religiji pa u\u017eiva u ovoj tolerantnosti i jednostavnosti. Jedan od razloga pa neki nemuslimani bje\u017ee od islama je ono što vide u ponašanju ljudi koji se pripisuju islamu, a islam sa njihovim devijantnim i lošim ponašanjem nema ništa. Štaviše, takvi ljudi su daleko od islama. Nadam se da takvi sramotni postupci nekih muslimana ne\u0107e biti barijera da spoznaš ispravnost ove veli\u010danstvene vjere. Poziv ka što ve\u0107oj spoznaji ispravnog islama je uvijek aktualan, ali pod uslovom da se informacije crpe iz provjerenih, pouzdanih i raznovrsnih izvora. Molim Allaha da ova knjiga bude od koristi i da slu\u017ei svrsi i cilju zbog kojeg je napisana. Svoju naklonost upu\u0107ujem svakom ko pro\u010dita ovu knjigu. Moja \u017eelja je da mir stigne u sve dijelove Zemlje i pozivam sve da spoznaju istinu. Ostajte u Allahovoj zaštiti.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

WWW.ISLAMLAND.COM<\/span><\/em><\/strong><\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n

 \r\n
\r\n
\r\n

[1]<\/span><\/span><\/a> Al-Had\u017ed\u017e 78.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[2]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 28.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[3]<\/span><\/span><\/a> Al-A'raf 157.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[4]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 143.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[5]<\/span><\/span><\/a> Al-Furkan 3.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[6]<\/span><\/span><\/a> Junus 107.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[7]<\/span><\/span><\/a> Al-A'raf 188.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[8]<\/span><\/span><\/a> An-Nahl 90.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[9]<\/span><\/span><\/a> Al-An'am 152.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[10]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 8.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[11]<\/span><\/span><\/a> Al-Isra' 70.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[12]<\/span><\/span><\/a> Al-Kamar 17.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[13]<\/span><\/span><\/a> An-Nahl 43.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[14]<\/span><\/span><\/a> Al-A'raf 33.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[15]<\/span><\/span><\/a> Sahihul-Buhari 1.dio, str. 50, br. hadisa 100.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[16]<\/span><\/span><\/a> Sahihul-Buhari 3.dio str.1469, br. hadisa 1839.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[17]<\/span><\/span><\/a> At-Tavbah 31.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[18]<\/span><\/span><\/a> Sunennut-Tirmizi, 5. dio, str. 278, br. hadisa 3095.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[19]<\/span><\/span><\/a> Alu Imran 159.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[20]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 185.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[21]<\/span><\/span><\/a> Sahihul-Buhari 5. dio, str. 1949, br. hadisa 4776.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[22]<\/span><\/span><\/a> Al-D\u017eumu'ah 9.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[23]<\/span><\/span><\/a> Al-D\u017eumu'ah 10.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[24]<\/span><\/span><\/a> Al-A'raf 31.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[25]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 198.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[26]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 173.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[27]<\/span><\/span><\/a> Al-An'am 160.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[28]<\/span><\/span><\/a> An-Nahl 125.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[29]<\/span><\/span><\/a> Al-Ankabut 46<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[30]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 258.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[31]<\/span><\/span><\/a> Al-Isra' 53.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[32]<\/span><\/span><\/a> Alu Imran 65.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[33]<\/span><\/span><\/a> Ta-Ha 43-44.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[34]<\/span><\/span><\/a> Al-Ahkaf 4.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[35]<\/span><\/span><\/a> Alu Imran 64.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[36]<\/span><\/span><\/a> Al-Anfal 38.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[37]<\/span><\/span><\/a>Al- Kasas 52-54.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[38]<\/span><\/span><\/a> Vidi Arapi i Evropa<\/em>, str. 10. preneseno iz Rekli su o Islamu<\/em>, str. 327.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[39]<\/span><\/span><\/a> Alu- Imran 130.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[40]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 90-91.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[41]<\/span><\/span><\/a> At-Tirmizi, 4. dio, str. 333, br. hadisa 1943.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[42]<\/span><\/span><\/a> At-Tavbah 60.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[43]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 5.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[44]<\/span><\/span><\/a> Al-An'am 121.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[45]<\/span><\/span><\/a> At-Tavbah 6.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[46]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 45.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[47]<\/span><\/span><\/a> Al-An'am 108.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[48]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 1.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[49]<\/span><\/span><\/a> Al-Isra' 34.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[50]<\/span><\/span><\/a> Al-Mumtahanah 8.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[51]<\/span><\/span><\/a> Sunen Ebu Davuda, 3. dio, str. 170, br. hadisa 3052.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[52]<\/span><\/span><\/a> Al-Hirad\u017e liEbi Jusuf 126.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[53]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 13.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[54]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 109.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[55]<\/span><\/span><\/a> Al-D\u017easijah 14.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[56]<\/span><\/span><\/a> Al-Anfal 38.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[57]<\/span><\/span><\/a> Ar-Ra'd 28.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[58]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 6.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[59]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 238-239.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[60]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 115.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[61]<\/span><\/span><\/a> At-Tavbah 60.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[62]<\/span><\/span><\/a> At-Tavbah 103.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[63]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 185.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[64]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 187.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[65]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 185.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[66]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 286.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[67]<\/span><\/span><\/a> Alu Imran 97.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[68]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 196.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[69]<\/span><\/span><\/a> Sahihu Ibn Hibban, 9. dio, str. 483, br. hadisa 4176.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[70]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 4.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[71]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 237.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[72]<\/span><\/span><\/a> At-Talak 1.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[73]<\/span><\/span><\/a> At-Talak 6.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[74]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 233.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[75]<\/span><\/span><\/a> At-Talak 7.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[76]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 7.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[77]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 280.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[78]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 11.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[79]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa’ 8.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[80]<\/span><\/span><\/a> Sahihul-Buhari, 1. dio, str. 435, br. hadisa 1233.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[81]<\/span><\/span><\/a> Sunen Ebi Davud, 3.dio, str. 114, br. hadisa 2870.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[82]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 178.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[83]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 178.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[84]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 38.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[85]<\/span><\/span><\/a> An-Nur 2.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[86]<\/span><\/span><\/a> An-Nur 4.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[87]<\/span><\/span><\/a> Aš-Šura 40.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[88]<\/span><\/span><\/a> An-Nahl 126.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[89]<\/span><\/span><\/a> Aš-Šura 40.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[90]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 179.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[91]<\/span><\/span><\/a> Al-bakarah 251.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[92]<\/span><\/span><\/a> Al-Anfal 47.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[93]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 75.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[94]<\/span><\/span><\/a> Al-Bakarah 190.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[95]<\/span><\/span><\/a> Al-Anfal 61.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[96]<\/span><\/span><\/a> Sahihu Muslim, Kitabul-d\u017eihad, poglavlje: Osvajanje Mekke, str 178.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[97]<\/span><\/span><\/a> Taberi, 3. dio, str. 226.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[98]<\/span><\/span><\/a> Al-Insan 8-9.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[99]<\/span><\/span><\/a> Bilje\u017ei ga Taberani u Mu'd\u017eemul-kebiru (18410), Hejsemi ka\u017ee da je sened (lanac) hadisa dobar. Mud\u017eemmeuz-zevaid (6\/86). Albani ka\u017ee da je hadis slab (Daiful-d\u017eami' br: 832)<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[100]<\/span><\/span><\/a> Muhammed 4.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[101]<\/span><\/span><\/a> Al-Hid\u017er 39.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[102]<\/span><\/span><\/a> Al-Maida 39.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[103]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 17-18.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[104]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 110.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[105]<\/span><\/span><\/a> Al-Furkan 68-70.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[106]<\/span><\/span><\/a> Az-Zumar 53.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[107]<\/span><\/span><\/a> Sahihul-Buhari 6. dio, str. 2724, br. hadisa 7062.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[108]<\/span><\/span><\/a> Fatir 45.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[109]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa' 31.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[110]<\/span><\/span><\/a> An-Nisa’ 92.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[111]<\/span><\/span><\/a> Al-Mud\u017eadila 3.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[112]<\/span><\/span><\/a> Al-Maidah 89.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[113]<\/span><\/span><\/a> Sahihul Buhari, 2. dio, str. 684, br. hadisa 1834.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[114]<\/span><\/span><\/a> Sahihu Muslim, 4. dio, str. 2060, br. hadisa 2674.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[115]<\/span><\/span><\/a> Sahihu Muslim, 3. dio, str. 1255, br. hadisa 1631.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[116]<\/span><\/span><\/a> Sahihu Muslim, 2.dio, str. 697, br. hadisa 1006.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[117]<\/span><\/span><\/a> Sahihul-Buhari, 1. dio, str. 30, br. hadisa 55.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n\r\n

\r\n

[118]<\/span><\/span><\/a> Sahihu Muslim, 2. dio, str. 1104, br. hadisa 1478.<\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n<\/div>\r\n<\/div>","word":"\/uploads\/books\/word\/2018\/5\/ease-and-tolerance-bos.docx","pdf":"\/uploads\/books\/pdf\/2018\/5\/ease-and-tolerance-bos.pdf","keywords":"TOLERANTNOST ISLAMA","read_counter":30022,"status":1,"is_volume":0,"created_at":"2018-05-03T01:53:52.000000Z","updated_at":"2026-05-26T16:38:04.000000Z","language_id":27,"publisher_id":8,"category_id":1,"volume_id":null,"parent_id":null,"promote":0,"volume_count":null,"volume_title":null,"order":1,"audios":[],"fatawas":[],"videos":[],"articles":[],"publisher":{"id":8,"name":"www.islamland.com","slug":"www_islamland_com","image":"\/uploads\/authors\/facebook-profile.jpg","role":"Publisher","about":"","promote":0,"status":1,"created_at":"2013-12-03T09:00:00.000000Z","updated_at":"2013-12-03T09:00:00.000000Z","language_id":1,"parent_id":null,"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/authors\/facebook-profile.jpg","get_name":"www.islamland.com"},"translators":[{"id":4,"name":"EUROPEAN ISLAMIC RESEARCH CENTER (EIRC) \u0627\u0644\u0645\u0631\u0643\u0632 \u0627\u0644\u0623\u0648\u0631\u0648\u0628\u064a \u0644\u0644\u062f\u0631\u0627\u0633\u0627\u062a \u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645\u064a\u0629","slug":"european_islamic_research_center_eirc_\u0627\u0644\u0645\u0631\u0643\u0632_\u0627\u0644\u0623\u0648\u0631\u0648\u0628\u064a_\u0644\u0644\u062f\u0631\u0627\u0633\u0627\u062a_\u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645\u064a\u0629","image":"\/uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Translator","about":"","promote":0,"status":1,"created_at":"2013-12-02T09:00:00.000000Z","updated_at":"2013-12-02T09:00:00.000000Z","language_id":1,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":4},"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"EUROPEAN ISLAMIC RESEARCH CENTER (EIRC) \u0627\u0644\u0645\u0631\u0643\u0632 \u0627\u0644\u0623\u0648\u0631\u0648\u0628\u064a \u0644\u0644\u062f\u0631\u0627\u0633\u0627\u062a \u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645\u064a\u0629"},{"id":4947,"name":"Mustafa Golo\u0161","slug":"mustafa-golos","image":"uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Reviser","about":null,"promote":0,"status":0,"created_at":"2017-12-17T03:09:14.000000Z","updated_at":"2017-12-17T03:09:14.000000Z","language_id":null,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":4947},"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"Mustafa Golo\u0161"}],"revisers":[{"id":4960,"name":"Faris Dautovi\u0107","slug":"faris-dautovic","image":"uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Translator","about":null,"promote":0,"status":1,"created_at":"2017-12-28T23:03:36.000000Z","updated_at":"2017-12-28T23:03:36.000000Z","language_id":null,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":4960},"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"Faris Dautovi\u0107"}],"authors":[{"id":2,"name":"Dr. Abd Ar-Rahman bin Abd Al-Karim Ash-Sheha","slug":"ash_sheha","image":"\/uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Author","about":null,"promote":1,"status":1,"created_at":"2013-12-02T09:00:00.000000Z","updated_at":"2022-11-10T08:42:34.000000Z","language_id":1,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":2},"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"Dr. Abd Ar-Rahman bin Abd Al-Karim Ash-Sheha"}],"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/books\/images\/2018\/5\/ease-and-tolerance-two-beautiful-intrinsic-qualities-of-islam-4.jpg","pdf_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/books\/pdf\/2018\/5\/ease-and-tolerance-bos.pdf","word_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/books\/word\/2018\/5\/ease-and-tolerance-bos.docx","author_id":"","author_name":"Dr. Abd Ar-Rahman bin Abd Al-Karim Ash-Sheha","book_title":"TOLERANTNOST ISLAMA","category_slug":"Introducing-islam","category_name":"Introducing Islam"},"translations":[],"volumes":null,"book_audios":[],"book_fatawas":[],"book_videos":[],"book_articles":[],"url":"http:\/\/islamland.com\/bos\/api\/books\/tolerantnost-islama","publisher":{"id":8,"name":"www.islamland.com","slug":"www_islamland_com","image":"\/uploads\/authors\/facebook-profile.jpg","role":"Publisher","about":"","promote":0,"status":1,"created_at":"2013-12-03T09:00:00.000000Z","updated_at":"2013-12-03T09:00:00.000000Z","language_id":1,"parent_id":null,"i18ns":[],"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/authors\/facebook-profile.jpg","get_name":"www.islamland.com"},"translators":[{"id":4,"name":"EUROPEAN ISLAMIC RESEARCH CENTER (EIRC) \u0627\u0644\u0645\u0631\u0643\u0632 \u0627\u0644\u0623\u0648\u0631\u0648\u0628\u064a \u0644\u0644\u062f\u0631\u0627\u0633\u0627\u062a \u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645\u064a\u0629","slug":"european_islamic_research_center_eirc_\u0627\u0644\u0645\u0631\u0643\u0632_\u0627\u0644\u0623\u0648\u0631\u0648\u0628\u064a_\u0644\u0644\u062f\u0631\u0627\u0633\u0627\u062a_\u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645\u064a\u0629","image":"\/uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Translator","about":"","promote":0,"status":1,"created_at":"2013-12-02T09:00:00.000000Z","updated_at":"2013-12-02T09:00:00.000000Z","language_id":1,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":4},"i18ns":[],"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"EUROPEAN ISLAMIC RESEARCH CENTER (EIRC) \u0627\u0644\u0645\u0631\u0643\u0632 \u0627\u0644\u0623\u0648\u0631\u0648\u0628\u064a \u0644\u0644\u062f\u0631\u0627\u0633\u0627\u062a \u0627\u0644\u0625\u0633\u0644\u0627\u0645\u064a\u0629"},{"id":4947,"name":"Mustafa Golo\u0161","slug":"mustafa-golos","image":"uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Reviser","about":null,"promote":0,"status":0,"created_at":"2017-12-17T03:09:14.000000Z","updated_at":"2017-12-17T03:09:14.000000Z","language_id":null,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":4947},"i18ns":[],"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"Mustafa Golo\u0161"}],"revisers":[{"id":4960,"name":"Faris Dautovi\u0107","slug":"faris-dautovic","image":"uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Translator","about":null,"promote":0,"status":1,"created_at":"2017-12-28T23:03:36.000000Z","updated_at":"2017-12-28T23:03:36.000000Z","language_id":null,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":4960},"i18ns":[],"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"Faris Dautovi\u0107"}],"authors":[{"id":2,"name":"Dr. Abd Ar-Rahman bin Abd Al-Karim Ash-Sheha","slug":"ash_sheha","image":"\/uploads\/users\/non-profile.jpg","role":"Author","about":null,"promote":1,"status":1,"created_at":"2013-12-02T09:00:00.000000Z","updated_at":"2022-11-10T08:42:34.000000Z","language_id":1,"parent_id":null,"pivot":{"book_id":19525,"author_id":2},"i18ns":[],"image_asset":"http:\/\/islamland.com\/uploads\/users\/non-profile.jpg","get_name":"Dr. Abd Ar-Rahman bin Abd Al-Karim Ash-Sheha"}]}